PAPA FRANCISCO NIA DISCURSO BA JOVEM SIRA IHA CCD

Published on 1 June 2025 at 23:47

PAPA FRANCISCO NIA VIAGEM APOSTÓLICA BA TIMOR-LESTE

(9-11 setembro 2024)

ENCONTRO HO JOVEM SIRA

SANTO PADRE NIA DISCURSO

(Centro Convenções de Dili, Timor Leste – 11 setembro 2024)

Dadeer di’ak!

Uluk nanain ha’u hakarak husu, se mak bele hatán: Saida mak jovem sira halo?

[Jovem feto ida hatán]: “Haklaken Cristo”.

Di’ak los. Saida tan mak jovem sira halo? Saida tan?

[Jovem seluk ida hatán]: “Haklaken Maromak nia liafuan”.

Di’ak los. Saida tan mak jovem sira halo?

[Jovem seluk ida hatán]: “Hadomi malu”.

Hadomi; jovem sira iha capacidade boot atu hadomi. Saida tan mak jovem sira halo?

[Ida seluk hatán]: “Ita tenke kuda dame iha ita nia rain”.

Imi keta haluha ida ne’e! di’ak los, di’ak los. Maibé iha buat ida mak jovem sira sempre halo, jovem husi nação oioin, ho religião oioin, imi hatene saida mak jovem sira sempre halo? Jovem sira halo barulho! Jovem sira cria confusão. Imi concorda ka lae? Imi concorda ho ida ne’e?

[Hothotu hatán]: “Sim!”

          Obrigado ba imi nia cumprimento sira, sasin no pergunta sira. Obrigado ba dança sira; tanba imi hatene katak dança nu’udar maneira ida atu expressa sentimento sira ho isin tomak. Imi conhece jovem balun nebé la hatene dança? Moris ne’e hahú liu husi dança; no imi nu’udar nação ida ho nia ema sira mesak jovem.

          Ohin dadeer ha’u dehan ba bispo ida: “ha’u sei la haluha imi nia hamnasa sira”, keta para atu hamnasa! No imi jovem sira mak maioria população husi nação ida ne’e nian, imi nia presença mak hamoris nação ida ne’e, hakonu ho esperança no hakonu ho futuro. Keta lakon entusiasmo fiar nian! Imi imagina tok jovem ida nebé la iha fiar ho oin nebé triste. Maibé imi hatene ka lae, saida mak halo jovem ida monu? Vício (toman aat) sira. cuidado! Tanba iha ema balu nebé mai dehan ba imi katak sira bele fan felicidade ne’e ba imi; no sira fan droga ba imi, sira fan buat ruma nebé bele fo ksolok ba imi iha minuto balu de’it. Imi mak hatene di’ak liu ha’u, loos ka lae? Imi hatene situação ida ne’e di’ak liu ha’u. Imi hatene ka lae? … Ha’u la rona … [“Loos!”] di’ak, obirgado.

          Ha’u deseja atu imi la’o nafatin ba oin ho ksolok juventude nian. Maibé keta haluha buat ida: imi mak erdeiro husi ema hirak nebé harí nação ne’e. Tanba ne’e, keta lakon imi nia memória! Memória husi ema hirak be moris uluk imi, nebé ho sacrifício tomak sira harí nação ida ne’e.

          Iha buat importante rua nebé ha’u haksolok los haré wainhira ha’u liu husi dalan sira, buat rua nebé kona los ha’u nia fuan. Foinsa’e sira nação ida ne’e nian ho sira nia hamnasa. Imi nu’udar povo ida nebé hatene hamnasa. Mantém nafatin! Keta haluha ida ne’e.

          Foinsa’e ida tenke mehi. “Maibé, amu, oinsá mak atu mehi? Hemu tua?” Lae! Se imi halo ida ne’e, imi sei hela metin iha nakukun. Ha’u convida imi atu mehi, no mehi ba buat boot sira. Jovem ida nebé la hatene mehi ne’e hanesan ema ida be reforma (pensiun) tiha husi moris ne’e. Maibé entre imi sira ne’e iha jovem balu nebé pensionista tiha oha? [“Lae!”] foinsa’e sira tenke halo barulho, hodi hatudu sentido moris nu’udar jovem. Maibé idade jovem ne’e nu’udar idade ida nebé iha dalan moris nia klaran, iha dalan-klaran; entre labarik no katuas-ferik sira. No imi hatene sociedade ida nia rikusoin nebé di’ak liu mak saida? Imi hatene ka lae? Katuas-ferik sira, avó sira! imi jovem sira hotu, no mos katuas-ferik sira. Maibé avó sira mak fo matenek ba foinsa’e sira. imi respeito avó sira ka lae? [“Sim!”] Iha história, katuas-ferik sira mak sempre uluk hafoin ita. Loos ka lae? [“Loos!”] Katuas-ferik sira mak rikusoin: povo ida nia rikusoin mak labarik no katuas-ferik sira. comprende? Imi repete tuir ha’u. Povo nia rikusoin boot liu mak saida? [“Labarik no katuas-ferik sira!”] labarik no katuas-ferik sira. Tanba ne’e, sociedade ida be iha oan barak hanesan imi nian ne’e tenke tau-matan ba sira. No iha katuas-ferik sira barak ne’e mak nu’udar sasin ba memória, tenke respeita sira no tau-matan ba sira.

          Ha’u conta história ida ba imi. Iha família ida, aman, inan, oan sira hela hamutuk ho sira nia avô ida be katuas los ona no loro-loron han hamutuk ho sira iha mesa. Avô ne’e quando han sempre halo foer uma laran, tanba hahán resto sira monu bebeik ba mesa leten. Então labarik sira nia aman decide atu tau mesa ketak ida iha sala seluk ida hodi avô ne’e han mesak iha nebá;  atu nune’e bainaka ruma mai karik família ne’e keta moe. Loron balu liu tiha, aman ne’e hetan nia oan ida halimar mesak iha ho ai sanak balu iha jardím, aman ne’e husu: “o atu halo saida ho ai ne’e?” labarik hatán: “halo mesa ida” nia aman husu fali: “ne’e para?” labarik hatán: “atu nune’e bainhira apá katuas ona karik apá tenke han mesak!”.

          Sociedade ida nia rikusoin boot liu maka labarik sira no katuas-ferik sira. Mai ita dehan hamutuk: sociedade nia rikusoin boot liu maka saida? [“Labarik sira no avó sira!”] tau matan ba labarik sira no katuas-ferik sira, loos ka lae? Mai ita basa-liman ba ita nia avó sira!

Imi hela iha nação ida nebé nakonu ho hamnasa, imi iha história furak nebé nakonu ho heroísmo, fiar nian, martírio, no liliu mak perdão no reconciliação nian. Ha’u husu buat ida lai! Se mak ema ida be iha história tomak, iha capacidade atu perdua no halo reconciliação? Imi hanoin didi’ak! ema ne’e mak se? [“Jesus!”] Jesus! Jesus mak ita nia maun nebé hadomi ita hotu, loos ka lae? No husi reconciliação sira ne’e mak ha’u hakarak recomenda buat tolu ba imi jovem sira: liberdade, empenho, fraternidade.

          Iha lian Tetun iha liafuan ida dehan: “Ukun rasik aan”; katak iha capacidade atu ukun aan rasik. Jovem mane eh jovem feto ida mak la hatene atu ukun rasik nia aan ne’e folin saida? Imi dehan tok mai!... Katak nia depende de’it ba ema seluk. Jovem mane eh feto ida nebé la hatene ukun rasik nia aan mak nia sei sai atan ida, ni dependente no nia la livre. Saida mak halo jovem ida sai atan? Se mak bele hatán… pecado, telefone … - depois ha’u sei conta buat ruma kona ba telefone – seluk tan.. nia bele sai atan ba saida tan? sai atan ba nia aan rasik! Fiar aan katak nia mak omnipotente. Saida tan? [jovem ida hatán “arrogância”] loos duni! Arrogância: jovem ida be sai atan ba aan rasik ne’e mak arrogância. Sorin seluk, iha mos jovem ida nebé ocupado ho serviço, nia hanesan saida? [“…”] di’ak! ema ida nebé hadomi simplicidade. Seluk tan? ida be iha responsabilidade. Foinsa’e ida be hadomi nia maun-alin no feton sira, ida be iha responsabilidade, ne’e mak nu’udar foinsa’ ida be hatene hadomi nia rain. Ida ne’e importante tebes!

          Iha buat seluk tan nebé ohin Rogéria no Cecília Efranio dehan, refere ba importância ita nia ambiente no haburas unidade família nian. Foinsa’e ida precisa hatene katak: sai livre la significa halo buat nebé nia hakarak, maibé sai livre katak nia iha responsabilidade. Responsabilidade ida mak aprende oinsa atu tau matan ba ambiente. Tanba ne’e foinsa’e sira tenke comprometido. Provérbio oriental ida dehan: “tempo difícil mak cria ema forte!” imi haré tok imi nia inan-aman sira, imi nia avó sira, nebé tenke hasoru momento difícil sira hodi ikus mai nação ne’e hetan liberdade. Tanba ne’e imi mos tenke aprende atu gere momento difícil sira.

          Buat ikus ida molok ita fahe malu. Valor importante ida nebé imi precisa aprende: Fraternidade. Sai maun-alin, labele sai inimigo. Imi nia katuas no ferik sira, imi nia inan-aman no avó sira, dalaruma ho idea nebé diferente, maibé uluk sira nu’udar maun-alin. Foinsa’e sira iha ideia nebé diferente ne’e buat di’ak ka lae? [“di’ak”] tanba sa? Atu problema? Ou atu repeita malu? […] ha’u fiar katak imi hanoin hela katak: “se ha’u husi religião seluk no o husi religião seluk, tanba ne’e ita sei contra malu”. Laos hanesan ne’e! ita precisa respeita malu! Ita repete hamutuk liafuan ne’e “Respeita malu!”.

          Ha’u husu buat ida lai: ódio ne’e buat di’ak ida ka? [“Lae!”] Domin no serví mak atitude ida nebé loos. Agora ita repete hamutuk: “ódio não! Hadomi no serví sim!” se jovem mane eh feto ida mak discute malu ho ema seluk, saida mak nia tenke halo? … ha’u la rona! … hot-hotu dehan hamutuk dala ida tan: “Domin no Reconciliação!”

          Iha buat ida nebé mak ha’u la hatene se acontece iha nação ida ne’e ka lae, maibé iha nação seluk acontece: bullismo (Intimidação). Bullismo existe hotu iha ne’e ka? Bullying ne’e nu’udar atitude ida nebé aproveita ida be fraco liu; tanba nia la bonito, tanba nia bokur, tanba nia la’o la orientado… maibé ida ne’e atitude ida nebé aat tanba usa ema seluk nia fraqueza. Maibé iha Timor existe bullying ka lae? Favor ida! Hahú agora labele halo intimidação (bullying)!

          Foinsa’e doben sira, imi mak erdeiro ba história furak nebé imi nia avó sira husik hela. Sai erdeiro ba! No lori ba oin. Forte nafatin, coragem nafatin atu lori buat hirak ne’e ba oin. No se imi iha problema ruma, reconcilia fila-fali. Ha’u agradece ba buat hotu be imi halo ba imi nia nação, ba Maromak nia povo. Mai ita hanoin fila-fali saida mak ohin Ilham dehan: katak ita tenke hadomi malu sem haré ba diferença étnica ka religiosa sira hotu. Imi comprende ida ne’e ka lae? [“Sim”] Reconciliação, katak convive ho diferença sira hotu. Ida ne’e importante; imi concorda ka lae? [“Sim!”].

          Maromak haraik bênção wain ba imi. Obrigado ba imi nia presença! Obrigado ba hananu no dança sira, kapás teb-tebes! No ha’u haluha, conselho rua be ohin ha’u dehan ne’e maka saida-saida? Ida primeiro: [“Halo barulho”], Segundo: [“Respeita katuas no ferik sira”]. Halo barulho no respeita katuas no ferik sira. Maromak preserva nafatin ksolok ida ne’e iha imi, Maromak tau matan nafatin ba imi!

Santo Padre aumenta tan iha ikus

          Obrigado ba imi nia ksolok, obrigado ba imi nia hamnasa!

          Ohin ha’u fo hela conselho rua ba imi, ida primeiro? [“halo barulho”] no segundo? [“respeita katuas no ferik sira”]. foinsa’e tenke halo barulho no respeita katuas no ferik sira, loos ka lae? [“Los”]. Hot-hotu repete hamutuk: “Primeiro: Halo barulho, segundo: Respeita katuas no ferik sira”.

Obrigado ba imi nia presença. Ha’u husik rai ida ne’e, nebé nakonu ho hamnasa iha imi nia oin ho imi nia esperança. Maromak haraik bênção ba imi hotu.

 

https://www.vatican.va/content/francesco/it/speeches/2024/september/documents/20240911-timor-leste-giovani.html

 

Trad.: Zeferino Mesquita Almeida (Roma, 12.09.2024)Å


Add comment

Comments

There are no comments yet.

Create Your Own Website With Webador