Catequese - Documento sira iha Concílio Vaticano II
Constituição dogmática Lumen gentium
6. Fatuk moris iha Kreda no sasin iha mundo: leigo sira iha Maromak nia povo
Praça S. Pedro – Quarta-feira, 01.04.2026
Maun-alin no feton doben sira, bom dia!
Ita continua ita nia dalan reflexão kona-ba Igreja, hanesan saida mak Constituição conciliar Lumen Gentium (LG) apresenta mai ita. Ohin ita sei haré capítulo dahat, nebé ko’alia kona-ba leigo sira. Ita hot-hotu sei hanoin saida mak Papa Francisco dehan beibeik: «Maromak nia povo barak liu ne’e mak leigo sira. Hirak be atu serví ne’e mak minoria: katak ministro ordenado sira» (Exort. ap. Evagelii gaudium, 102).
Iha Documento nia parte ida ne’e preocupa liu atu explica natureza no missão leigo sira nian ho positivo, liu tiha otas barak mak dehan katak leigo sira nu’udar de’it hirak nebé la hola parte ba na’ilulik no consagrado sira. Tamba ne’e, ha’u hakarak le fila-fali ho imi, parte uitoan be murak los, nebé hatudu sarani nia condição be boot: «Maromak nia povo ne’e ida de’it: “Na’i ida de’it, fiar ida de’it, Batismo ida de’it (Ef 4,5)”; membro sira nia dignidade ne’e hanesan de’it, be simu hosi Cristo; oan sira nia graça ne’e ida de’it, vocação ba perfeição mos ida de’it; maksoin ida de’it, esperança ida de’it no caridade nebé la hafahe» (LG, 32).
Molok atu haré kona-ba diferença iha kna’ar eh estado moris nian, Concílio afirma uluk mak igualdade entre sarani hotu. Constituição lakohi atu haluha saida mak dehan tiha ona iha capítulo be ko’alia kona-ba povo Maromak nian, eh bele dehan, condição hosi povo messiânico ne’e mak Maromak nia oan sira nia dignidade no liberdade (cfr. LG, 9).
Hanesan ita hatene, wainhira iha dom nebé boot ne’e katak compromisso mos boot. Tamba ne’e, sorin seluk hosi dignidade, Concílio mos hatama missão leigo sira nian iha Kreda no iha mundo. Maibé missão ida ne’e hetan nia abut iha nebé? no oinsá? Concílio nia descrição kona-ba leigo mak fo duni resposta: «Leigo sira ne’e katak sarani fiar-nain hotu […] be hamutuk ho Cristo liu hosi Batismo, sai Maromak nia Povo no sai participante mos iha Cristo nia função nu’udar na’ilulik, profeta no liurai, hodi hala’o missão nu’udar povo sarani iha Kreda no iha mundo» (LG, 31).
Tamba ne’e, Maromak nia povo santo ne’e la’os grupo be la iha folin, maibé Cristo nia isin, hanesan Santo Agostinho dehan, Christus totus: nu’udar comunidade ida be organizada ho didi’ak, ho virtude relação be kle’an entre forma participação rua iha Cristo nia kna’ar na’ilulik: sarani sira nia kna’ar na’ilulik comum no kna’ar na’ilulik ministerial (cfr. LG, 10). Liu hosi virtude Batismo nian, leigo fiar-nain sira participa mos iha Cristo nia kna’ar na’ilulik. Ho nune’e, «na’ilulik boot no rohan-laek Cristo Jesus, hakarak atu liu hosi leigo sira bele hatutan Nia sasin no serviço, hamoris kna’ar ida ne’e ho Nia Espírito, no la kole atu hala’o obra di’ak no perfeito sira hotu» (LG, 34).
Kona-ba ida ne’e, São João Paulo II liu hosi nia Exortação apostólica Christifideles laici (30.12.1988) fo hanoin dehan saida? Iha nebá, nia dehan liu tan katak «Liu hosi Concílio nia rikusoin doutrinal, espiritual no pastoral be boot, Concílio hakarak dedica página kmo’ok sira ba natureza, dignidade, espiritualidade, missão no responsabilidade hosi leigo fiar-nain sira. No Padre conciliar sira, hakarak fo hanoin mos kona-ba Jesus nia bolu, sira convida leigo fiar-nain sira hotu, mane no feto, atu serviço iha Na’i nia to’os» (n. 2). Ho nune’e, ha’u nia Predecessor (Red: Papa Francisco) ko’alia kona-ba leigo sira nia apostolado, nebé Concílio dedica mos Documento específico ida, be ita sei ko’alia iha tempo tuir mai[1].
Fatin be luan hosi leigo sira nia apostolado ne’e la limita de’it iha Igreja nia fatin sira, maibé nakloke ba mundo. Ho nune’e, Kreda horik iha fatin nebé nia oan sira haklaken no sai sasin ba Evangelho: iha fatin serviço nian, iha sociedade civil no ema nia relação sira hotu, nebé liu hosi ema nia opção sira, hatudu kmanek hosi moris sarani nian, nebé hatudu uluk ona iha ne’e no agora justiça no dame be sei hetan nakonu liu tan iha Maromak nia Reino. Importante tebes atu mundo ne’e bele «penetra ho Cristo nia espírito, iha justiça, caridade no dame, atu bele hetan nia finalidade nebé eficaz» (LG, 36). Ida ne’e bele acontece ho contribuição, serviço no sasin leigo sira nian!
Ida ne’e nu’udar convite atu sai Igreja be “la’o sai”, hanesan Papa Francisco dehan: Igreja ida be tama iha história, nakloke nafatin ba missão, nebé ema hot-hotu hetan convite atu sai discípulo-missionário, apóstolo Evangelho nian, sasin ba Maromak nia Reino, sai ema hirak be lori Cristo nia ksolok be ita hetan!
Maun-alin no feton sira, hein katak Páscoa be ita prepara-an hela atu celebra ne’e bele hafoun iha ita graça atu sai nu’udar Maria Magdala, Pedro no João, sai sasin ba Ida be Moris-hi’as!
[1] Cf. Conc. Ecum. Vat. II, Decr. Apostolicam actuositatem (18 de novembro de 1965).
(https://www.vatican.va/content/leo-xiv/it/audiences/2026/documents/20260401-udienza-generale.html)
AUDIÊNCIA GERAL (01.04.2026)
Praça S. Pedro – Quarta-feira, 01.04.2026
AUDIÊNCIA GERAL (25.03.2026)
Praça S. Pedro – Quarta-feira, 25.03.2026
AUDIÊNCIA GERAL (18.03.2026)
Praça S. Pedro – Quarta-feira, 18.03.2026
AUDIÊNCIA GERAL (11.03.2026)
Praça S. Pedro – Quarta-feira, 11.03.2026
AUDIÊNCIA GERAL (04.03.2026)
Praça S. Pedro – Quarta-feira, 04.03.2026
AUDIÊNCIA GERAL (18.02.2026)
Praça S. Pedro – Quarta-feira, 18.02.2026
Kona-ba "Timor oan - Maromak oan"
Nu'udar iniciativa pessoal hosi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, hosi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu hosi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai hosi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian.
Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé hato'o hosi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.
Add comment
Comments