MISSA CRISMAL

Published on 2 April 2026 at 15:16

Santo Padre Leão XIV nia homilia iha Missa Crismal

Basílica S. Pedro, Quinta-feira Santa – 02.04.2026

Maun-alin no feton doben sira,

Ita iha tiha ona odamatan Tríduo Pascal nian. Na’i sei lori ita, dala ida tan, ba to’o rohan hosi Nia missão, atu ho Nia terus, mate no moris-hi’as bele sai centro hosi ita nia missão. Loos duni katak celebração be ita sei hala’o fila-fali ne’e iha kbi’it atu muda saida mak ema nia orgulho baibain halo todan: ita nia identidade, ita nia fatin iha mundo. Jesus nia liberdade muda fuan, cura kanek sira, hamorin no haroman ita nia oin, halo hamutuk no sai ida de’it, perdua no haraik moris-hi’as.

Iha tinan dahuluk be ha’u preside Missa Crismal nu’udar Bispo Roma nian, ha’u hakarak reflete ho itaboot sira kona-ba missão be Maromak halulik ita nu’udar Nia povo. Ida ne’e mak sarani nia missão, nu’udar mos Jesus nia missão, la’os seluk tan. Ema ida-idak participa iha missão ida ne’e tuir nia vocação rasik no ho obediência nebé pessoal teb-tebes tuir Espírito nia lian, maibé la’os hala’o mes-mesak, nunca harahun eh nega comunhão (hamutuk)! Bispo sira no na’ilulik sira, wainhira ita hafoun fali ita nia promessa, ita hala’o hela serviço ba povo missionário ida. Ita hamutuk ho ema hotu be simu ona Batismo, nu’udar Cristo nia Isin, hetan unção hosi Espírito liberdade no consolação nian, Espírito profecia no unidade nian.

Saida mak Jesus hasoru iha momento importante sira iha Nia missão ne’e antecipa tiha ona iha Isaías nia oráculo, nebé Nia rasik ko’alia iha sinagoga Nazaré nian hanesan Liafuan be «ohin» halo tuir ona (cfr. Lc 4,21). Ho nune’e, iha tempo Páscoa sai tuir loloos katak Maromak halulik atu haruka: Jesus dehan «Haruka Ha’u» (Lc 4,18), hodi descreve movimento ida nebé halo Nai Isin sai ida de’it ho kiak sira, dadur sira, hirak be la’o iha nakukun laran no hirak be ema hanehan. No ita be nu’udar membro hosi Nia Isin, hanaran “apostólica” ba Kreda ida nebé Nia haruka, hodi sai hosi ita nia an rasik, halulik ba Maromak liu hosi serví Nia criatura sira: «Dame horik ho imi! Nu’udar Aman haruka Ha’u, nune’e mos Ha’u haruka imi bá» (Jo 20,21).

Ita hatene katak, [Nia] haruka ita ne’e, uluk-nanain hatene atu husik, eh bele dehan, aten-barani hodi husik saida mak halo ita sente seguro no familiar atu bele hala’o aventura fila-fali. Importante tebes atu haré katak, Jesus «ho Espírito nia kbi’it» (Lc 4,14) be tun ba Nia wainhira simu tiha Batismo iha Jordão, fila-fali ba Galileia no bá «Nazaré, fatin be Nia sai boot» (Lc 4,16). Nu’udar fatin be agora Nia tenke husik. Nia halo tuir «toman sira iha nebá» (v.16), maibé atu inaugura tempo foun ida. Nia tenke fila-fali ba aldeia nebá, atu bele haboot saida mak kuda tiha ona, hosi sábado ida ba sábado seluk, liu hosi rona ho fiel ba Maromak nia Liafuan. Nune’e mos Nia sei bolu sira balu atu la’o, atu foti risco, atu nune’e la iha fatin ida mak bele taka-an de’it, nune’e mos atu la iha identidade ida be taka-an de’it.

Belun doben sira, ita tuir Jesus, Ida nebé «la considera Nia An nu’udar privilégio hanesan ho Maromak, maibé hamamuk Nia An rasik» (Fl 2,6-7): missão hot-hotu hahú ho hamamuk-an ida nune’e, atu buat hotu bele moris fila-fali. Ema ida sei la hasai ita nia dignidade nu’udar Maromak oan, ita sei la lakon ida ne’e, sei la lakon mos afeto sira, fatin no experiência sira nebé iha origem ita nia moris. Ita sai oan-fudin ba buat di’ak barak, no mos, ba limitação hosi história ida nebé Evangelho mak lori roman no maksoin, perdão no cura. Nune’e, sei la iha missão ida nebé la reconcilia ho ita nia origem, ho dom no mos limitação hosi formação sira be ita simu ona; maibé, iha tempo nebé hanesan, la iha dame wainhira ita la la’o sai, la iha consciência wainhira ita la husik, la iha ksolok wainhira ita la barani foti risco. Ita nu’udar Cristo nia Isin karik ita la’o tuir nafatin iha oin, hanoin buat hirak be liu ona maibé la sai atan ba buat hirak ne’e: buat hotu hasoru malu fila-fali no sai barak wainhira ita la’o sai, la ho ta’uk. Ida ne’e mak segredo dahuluk hosi missão. Ne’e nu’udar buat ida nebé la hasoru dala ida de’it, maibé hasoru beibeik wainhira ita hahú fila-fali, la’o sai fila-fali.

Jesus nia dalan hatudu mai ita katak disponibilidade atu lakon, atu hamamuk-an, ne’e la’os finalidade, maibé nu’udar condição atu hasoru malu no ba relação kle’an. Domin ne’e sei sai loloos wainhira la ho arma (desarmado), la ho obstáculo barak no la iha vaidade, maibé tau-matan ho haraik-an ba kiak no mukit hosi ema seluk. Ita iha dificuldade atu hala’o missão nebé nakloke nune’e, maske la iha «Liafoun di’ak ba kiak sira» (Lc 4,18) karik ita ba [hala’o missão] ho poder, sei la iha libertação loloos wainhira ita la liberta ita nia an hosi buat be ita iha. Iha ne’e ita ko’alia mos kona-ba segredo daruak hosi missão sarani nian. Ita ko’alia tiha ona kona-ba lei husik nian, agora fali kona-ba lei hasoru malu (encontro). Ita hatene katak, iha otas hirak ne’e, missão dala-barak sai delek tamba atitude nebé nakonu ho lógica poder nian, nebé la iha ligação ho Jesus Cristo nia dalan. São João Paulo II ho matan-moos no aten-barani atu reconhece katak «liu hosi vínculo be iha [Cristo] nia Isin místico, halo ita sai ida de’it ho ema seluk, nune’e ita hot-hotu, maske la iha responsabilidade pessoal ba ida ne’e no la substitui ita nia an ho Maromak nia juízo be hatene fuan hotu, ita nafatin hasán todan sala nian hosi sira be la’o uluk ona ita»[1].

Tamba ne’e, importante atu hanoin katak buat di’ak ne’e la mai hosi dalan desonesto, liu hosi âmbito pastoral, no mos âmbito sócio-político. Missionário boboot sira sai hanesan sasin ba hakbesik-an nebé halo ho delicadeza, nebé hatudu liu hosi fahe moris, serviço nebé ema seluk la interesse, la simu estratégia calculista, iha diálogo, iha respeito. Ne’e nu’udar dalan encarnação, nebé assume beibeik fila-fali iha forma inculturação. Basá, ema ida-idak bele simu salvação ne’e liu hosi nia lian-inan rasik: «Oinsá mak ita ida-idak bele ko’alia iha ita ida-idak nia lian-inan rasik?» (Act 2,8). Pentecostes nia surpresa repete fila-fali wainhira ita la tenta atu domina Maromak nia tempo, maibé ita confia iha Espírito Santo nebé «hanesan iha Jesus no Apóstolo sira nia tempo: ohin loron mos horik iha ne’e: iha hela ne’e no hala’o hela, to’o uluk fali ita, serviço barak no serviço di’ak liu fali ita; La’os ita mak kuda eh fanun Nia, maibé uluk-nanain, reconhece Nia, simu Nia, coopera ho Nia, loke dalan hodi tuir Nia ain-fatin. Nia iha hela ne’e no nunca lakon esperança ba ita nia tempo ne’e; maibé, Nia hamnasa, dança, penetra, investe, envolve, to’o mos ba fatin be ita nunca hanoin»[2].

Atu hatuur sintonia ida ne’e ho ida be ita la haré, precisa atu to’o mos ho simplicidade ba fatin nebé ita bá, fo honra ba mistério be ema ida-idak no comunidade ida-idak iha. Ita nu’udar bainaka: Bispo sira, na’ilulik sira, religioso no religiosa sira, no sarani sira. Basá, molok atu simu, ita precisa apreende atu sai bainaka. Maske iha fatin sira nebé secularização halo sente la’o ba oin no la sente hanesan fatin atu manán: «Cultura foun sira continua mosu iha fatin sira nebé sarani sira la sai ona hanesan influenciador principal, maibé sarani sira apreende linguagem, símbolo, lia-menon no paradigma foun sira hosi cultura foun ne’e, nebé bele oferece orientação moris nian be foun, dala-barak la la’o hamutuk ho Jesus nia Evangelho. […] Importante duni atu to’o iha fatin sira be harí narrativa no paradigma foun sira, ho Jesus nia Liafuan bele to’o ba cidade hirak ne’e nia centro»[3]. Ida ne’e bele acontece, wainhira iha Igreja ita la’o hamutuk, wainhira missão ne’e la sai nu’udar dalan heroica ema ida nian de’it, maibé nu’udar sasin moris hosi Isin ida de’it ho membro barak.

Sei iha dimensão datoluk, ida nebé radical liu iha sarani nia missão. Ne’e mak dramática possibilidade hosi ema la compreende no la simu, nebé hatudu hosi ema sira Nazaré nia hahalok ba Jesus nia liafuan: «Wainhira rona liafuan hirak ne’e, sira hotu iha sinagoga laran, nakonu ho laran-hirus. No sira dudu Nia, lori ba cidade nia liur ba to’o iha laletek be harí cidade ba, hanoin atu dudu Nia tun ba rai-naruk» (Lc 4,28-29). Maske leitura iha Liturgia hasai tiha parte ida ne’e, maibé saida mak ita prepara hela atu celebra iha orsida kalan ne’e hakarak dehan mai ita atu keta halai, maibé “la’o liu hosi klaran” iha provação sira, hanesan Jesus, nebé la’o liu hosi sira nia leet, hodi tuir Nia dalan (cfr. Lc 4,30). Cruz ne’e parte ida hosi missão: la’o ba missão ne’e bele sai moruk no halo ta’uk, maibé mos gratuito liu tan no halo ema la hakmatek. Controlo no exploração ba mundo ne’e hosi kbi’it imperialista sira ne’e lakon tamba kbi’it ida mai hosi laran, violência sira be uluk ne’e haré katak normal, agora hatudu katak buat nebé sala. Messias be kiak, dadur, ema la simu, tama iha nakukun mate nian, maibé ikus lori roman ba criação foun ida.

Moris-hi’as hira mak ita bele simu, wainhira la ho ta’uk eh proteção, ita fo an atu serví ema seluk, hanesan fini-musan be tun ba rai hodi fo moris foun! Iha moris, ita bele liu hosi situação sira nebé sente hanesan buat hotu remata ona. Então, ita husu mai ita nia an, karik missão ne’e folin iha duni. Loos duni katak: ita la hanesan ho Jesus, ita moris mos hosi ita nia mukit nebé depende ba ita nia insuficiência eh ema seluk nian, dala-barak confusão ho responsabilidade, roman no nakukun. Maibé ita bele foti sasin barak sai hanesan ita nia esperança. Ha’u hanoin hetan sasin ida, nebé importante tebes mai ha’u. Fulan ida molok nia atu mate, iha nia caderno Exercício Espiritual nian, santo Bispo Óscar Romero hakerek nune’e: «núncio Costa Rica nian fo hanoin ona mai ha’u kona-ba buat perigo ida be acontece iha semana ne’e… sei hasoru buat hirak be la previsto ne’e ho Maromak nia graça. Jesus Cristo tulun tiha ona mártir sira, no karik necessário, ha’u mos sei sente Nia presença besik liu tan wainhira ha’u hasa’e ha’u nia iis ikus ba Nia. Maske nune’e, ida be importante liu tan hosi moris ikus ne’e mak hasa’e moris tomak ba Nia no moris ba Nia… to’o ona mai ha’u atu sente contente no fiar, hatene ho loloos katak ha’u nia moris no mate iha Nia; maske ho ha’u nia sala sira, ha’u tau confiança iha Nia no ha’u sei la laran-susar, no sira be tuir mai ne’e sei serviço ba Igreja no ba nação, ho matenek no santidade liu tan».

Maun-alin no feton doben sira, santo sira ne’e hakerek história. Lia-menon hosi Apocalipse mak ida ne’e: «graça no dame […] hosi Jesus Cristo, Sasin fiel, Manán-nain dahuluk ba mate no Liurai ba liurai sira hotu iha rai ne’e» (Ap 1,4-5). Saudação ida ne’e habadak Jesus nia dalan iha mundo be fahe-an entre kbi’it sira be sobu nia. Iha mundo ne’e nia knotak mak mosu povo foun ida, la’os povo be vítima, maibé povo be sai sasin. Iha tempo nakukun hosi história daudaun ne’e, Maromak hakarak haruka ita atu haklaken Cristo nia morin ba fatin sira be iis mate nian. Mai ita hafoun fila-fali ita nia “sim” ba missão be husu unidade mai ita atu lori dame. Sim, ami mak ne’e! Ami sei hakat liu sentimento impotência no ta’uk! Ami haklaken Itaboot nia mate no moris-hi’as. Na’i Jesus, hiit-An mai!

 

[1] São João Paulo II, Bula proclamação ba Jubileu Boot tinan 2000, “Incarnationis mysterium (29.11.1998), 11.

[2] C. M. Martini, Tre racconti dello Spirito, Milano 1997, 11.

[3] Francisco, Exort. Ap. Evangelii gaudium (24 de novembro de 2013), 73-74.

 

(https://www.vatican.va/content/leo-xiv/it/homilies/2026/documents/20260402-crisma.html)



2 April 2026
29 March 2026
18 February 2026
2 February 2026
25 January 2026
11 January 2026

Kona-ba "Timor oan - Maromak oan"

    Nu'udar iniciativa pessoal hosi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, hosi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu hosi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai hosi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian. 

Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé hato'o hosi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.

Add comment

Comments

There are no comments yet.