SOLENIDADE CONVERSÃO SÃO PAULO NIAN

Published on 25 January 2026 at 22:30

Santo Padre Leão XIV nia homilia iha celebração Segundas Vésperas ba Solenidade Conversão S. Paulo nian;

Semana Oração ba Unidade Cristão sira nian, ba dala-LIX.

Basílica S. Paulo Extramuros, Domingo – 25.01.2026

Maun-alin no feton doben sira,

Iha leitura sira be ita foin rona ne’e, iha leitura ida be S. Paulo define nia an nu’udar ida be «ki’ik liu hosi apóstolo sira» (1Cor 15,9). Nia la sente soi ba título ida ne’e, basá iha passado nia hanesan perseguidor ba Maromak nia Kreda. Maske nune’e, nia la sente dadur ba nia passado ida ne’e, maibé nia sai nu’udar «Na’i nia dadur» (Ef 4,1). Ho duni Maromak nia graça mak nia conhece Jesus Cristo be Moris-hi’as, be hatudu-An ba Pedro, hafoin ba Apóstolo sira no mos ba hirak be tuir iha Dalan ne’e, no ikus mai hatudu-An mos ba nia, be nu’u perseguidor ida (cfr. 1Cor 15,3-8). S. Paulo nia encontro ho [Jesus] be Moris-hi’as ne’e mak determina nia conversão nebé ohin ita celebra ne’e.

Conversão kle’an ida ne’e hatudu liu hosi nia mudança naran, hosi Saulo ba Paulo. Ho Maromak nia graça, ida be uluk persegue Jesus ikus mai muda-an total no sai nu’udar Jesus nia sasin. Ida be uluk funu makás los contra Cristo futar naran, agora haklaken Jesus nia domin ho aten-barani, hanesan fo sai momoos iha hino be ita hananu hodi hahú celebração ida ne’e (cfr. Excelsam Pauli gloriam, v.2). Ita mai halibur hamutuk iha Apóstolo ba Gentio sira nia rate oin, ho nune’e ita bele fo hanoin mos mai ita katak nia missão ne’e sai mos cristão sira nia missão iha ohin loron: haklaken Cristo no convida ema hotu atu tau confiança iha Nia. Basá, iha hasoru malu loloos ho Na’i ne’e nu’udar momento transformador ida, nebé fo visão no daalan foun hodi hala’o serviço atu harii Cristo nia Isin (cfr. Ef 4,12).

Concílio Vaticano II, wainhira hahú Constituição kona-ba Kreda, declara hakarak makás atu haklaken Evangelho ba criatura ida-idak (cfr. Mc 16,15) ho nune’e bele «haroman ema hot-hotu, ho Cristo nia roman be lakan liu hosi Kreda» (cfr. Const. dogm. Lumen gentium, 1). Ida ne’e nu’udar sarani sira nia kna’ar comum, hodi dehan ba mundo, ho haraik-an no ksolok: «Hateke ba Cristo! hakbesik-an ba Nia! Simu Nia futar Liafuan be fo roman no halo laran-kman!» (Homilia iha Missa hodi hahú Ministério Petrino, 18.05.2025). Belun doben sira, Semana Oração ba Cristão sira nia Unidade ne’e convida ita tinan-tinan atu hafoun ita nia compromisso comum iha missão boot ida ne’e, hatene loloos katak iha divisão entre ita, sei la taka dalan ba Cristo nia roman be nabilan, maibé husik nune’e atu mundo hateke ba roman ida ne’e loos.

Tinan kotuk, ita celebra Concílio Nicéia nia tinan ba dala-1700. Sua Santidade Bartolomeu, Patriarca Ecuménico, convida ita atu celebra aniversário ida ne’e iha Iznik, no nia agradece ba Maromak tamba iha presença hosi tradição cristã sira be barak iha comemoração ne’e, be foin iha fulan rua ba kotuk. Reza hamutuk Credo Nicéia nian iha duni nia fatin ne’e sai nu’udar sasin nebé folin boot no sei la haluha iha ita nia unidade iha Cristo. Momento fraternidade ida ne’e fo mos biban mai ita atu hahí Na’i ba obra hirak be Nia haraik ona ba Padre Nicéia nian sira, tulun sira atu expressa ho loloos lialoos hosi Maromak ida be hakbesik-An mai ita, hasoru ita iha Jesus Cristo. Ita harohan mos ba Espírito Santo atu haraik mai ita matenek natoon, atu ita bele hato’o fiar ida ne’e ho lian ida de’it ba ema mane no feto sira iha ita nia tempo ohin loron!

Iha Surat ba sarani sira iha Éfeso be ita hili sai nu’udar tema ba Semana Oração tinan ida ne’e, ita rona beibeik liafuan qualificativo “ida”: isin ida de’it, Espírito ida de’it, esperança ida de’it, Na’i ida de’it, fiar ida de’it, batismo ida de’it, Maromak ida de’it (cfr. Ef 4,4-6). Maun-alin no feton doben sira, oinsá mak liafuan kmo’ok hirak ne’e labele book ita nia fuan be kle’an? oinsá mak ita nia fuan la manas wainhira haré liafuan hirak ne’e nia impacto? Loos duni, «ita compartilha fiar iha Maromak ida de’it, ema hotu nia Aman, ita confessa hamutuk Na’i ida de’it no Maromak nia Oan loloos, Jesus Cristo, no Espírito Santo ida de’it, nebé inspira no dudu ita ba unidade nakonu no ba sasin comum hosi Evangelho» (Carta ap. In unitate fidei, 12). Ita ida de’it! Ita ida tiha ona! mai ita reconhece ida ne’e, sente ida ne’e, hatudu ida ne’e!

Ha’u nia belun predecessor, Papa Francisco haré katak, Igreja Católica nia dalan sinodal ne’e «nu’udar ecuménico no tenke sai ecuménico, nune’e mos dalan ecuménico ne’e nu’udar dalan sinodal» (Discruso ba S. S. Mar Awa III, 19.11.2022). Ida ne’e duni mak reflete iha Assembleia Sínodo Bispo sira nian dala rua iha 2023 no 2024, be caracteriza liu hosi vontade ecuménico nebé kle’an no hetan participação makás hosi delegado sira. Ha’u considera ida ne’e bele sai nu’udar dalan ida atu ita bele moris hamutuk ho conhecimento ba ida-idak nia estrutura no tradição sinodal sira. Ita hateke ba tinan-2000 Na’i Jesus nia Terus, Mate no Moris-hi’as iha 2033, ita bele compromete mai ita nia an atu desenvolve liu tan prática sinodal ecuménica sira no fahe saida mak ita iha ba malu, saida mak ita halo no ita hanorin (cfr. Para uma Igreja sinodal, 137-138).

Belun doben sira, atu taka Semana Oração ba Unidade Cristão sira nian ne’e, ha’u hakarak dirige ha’u nia saudação cordial ba Cardeal Kurt Koch, ba membro sira, consultor sira no mos ba equipa hosi Dicastério ba Promoção Unidade Cristão sira nian, ho mos membro hosi diálogo teológico sira no iniciativa sira seluk be Dicastério ne’e promove. Ha’u agradece ba itaboot sira nia presença iha liturgia ida ne’e, líder sira no representate sira hosi Igreja oioin no Comunhão cristã sira iha mundo, liliu ba Metropolita Polykarpos, ba Patriarcado Ecuménico, ba Arcebispo Khajag Barsamian, ba Igreja Apostólica Arménia, no Bispo Anthony Ball, ba Comunhão Anglicana. Ha’u cumprimenta mos estudante sira ho bolsa hosi Comissão ba Colaboração Cultural ho Igreja Ortodoxa sira no Ortodoxa Oriental sira hosi Dicastério ba Promoção Unidade Cristão sira nian, estudante sira hosi Instituto Ecuménico Bossey no Conselho Mundial Igreja sira nian, grupo ecuménico sira no mos peregrino sira be participa iha celebração ida ne’e.

Material sira ba Semana Oração Unidade Cristão sira nian ne’e prepara hosi Igreja Arménia nian. Ho gratidão kle’an, ita hanoin ba sasin aten-barani hosi cristão sira povo Arménia nian iha otas hirak ne’e: história ida nebé mak nakonu ho martírio. Iha Semana Oração ne’e nia rohan, ita hanoin kona-ba santo catholicos São Nerses Snorkhali “Gracioso”, nebé serviço ba unidade Kreda nian iha século XII. Iha tempo nebá, nia compreende katak serviço ba unidade ne’e nu’udar kna’ar ida nebé fiar-nain hot-hotu precisa tau-matan. São Nerses bele mos hanorin ita kona-ba atitude ida nebé mak ita bele halo tuir iha ita nia dalan ecuménico, hanesan ha’u nia predecessor venerado São João Paulo II dehan: «cristão sira tenke iha fiar interior kle’an ida katak unidade ne’e importante la’os tamba iha vantagem estratégica eh hodi manán ho dalan política, maibé ho interesse atu haklaken Evangelho» (Homilia iha Celebração Ecuménica, Ierevan, 26.09.2001).

Tradição dehan mai ita katak Arménia nia sasin sai nu’udar nação cristã dahuluk, liu hosi liurai Tiridate nia batismo iha 301, hosi São Gregório iluminador. Ita agradece tamba liu hosi ema hirak be aten-barani atu haklaken Liafuan be iha kbi’it maksoin ne’e, mak povo sira iha Europa Oriental no Ocidental bele simu fiar iha Jesus Cristo; no ita harohan atu fini Evangelho nian bele fo fuan unidade  nafatin iha Continente ida ne’e, justiça no moris santo, no mos benefício damen nian entre povo no nação sira iha mundo tomak.

 

(https://www.vatican.va/content/leo-xiv/it/homilies/2026/documents/20260125-vespri-unita-cristiani.html)



25 January 2026
11 January 2026
8 January 2026
6 January 2026
1 January 2026

Kona-ba "Timor oan - Maromak oan"

    Nu'udar iniciativa pessoal hosi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, hosi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu hosi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai hosi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian. 

Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé hato'o hosi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.

Add comment

Comments

There are no comments yet.

Create Your Own Website With Webador