Basílica S. Pedro, Sábado Santo – 04.04.2026
«Mistério santo kalan ida ne’e nian […] hadook ódio sira, halakon kbi’it-nain sira, haraik dame no simu-malu» (Precónio Pascal).
Maun-alin no feton sira, wainhira hahú celebração ne’e, ho liafuan hirak ne’e mak diácono hahí Cristo Moris-hi’as nia roman, be simboliza iha Lilin Páscoa nian. Liu hosi Lilin ida ne’e de’it mak ita hot-hotu halakan ita nia lilin sira, no ita ida-idak lori ahi-lakan ki’ik be foti hosi ahi-matan ida de’it, hodi haroman basílica boot ne’e. Ida ne’e nu’udar sinal hosi roman Páscoa nian, nebé halo ita sai ida de’it iha Kreda nu’udar ahi-oan ba mundo. Wainhira diácono proclama tiha, ita hatán “Amen”, hodi afirma ita nia compromisso atu hako’ak missão ida ne’e, no la kleur tan ita sei hatán “sim”, hodi hafoun fali ita nia Promessa Batismo nian.
Belun doben sira, ohin ne’e nu’udar Vigília ida be nakonu ho roman, Vigília be tuan liu iha tradição sarani nian, be hanaran “inan ba vigília sira hotu”. Iha Vigília ida ne’e ita moris tuir fila-fali memória hosi Na’i moris nain nia manán hasoru mate no hasoru inferno. Ita hala’o ida ne’e wainhira ita liu tiha iha loron sira ikus ne’e, ho celebração ida de’it, mistério hosi Maromak nia terus mai ita hanesan «ema terus-nain» (Is 53,3), «ema hewa’i no la considera» (ibid.), halo terus no hedi ba cruz.
Iha caridade boot liu hotu? iha gratuidade be completo liu? [Cristo] be Moris-hi’as nu’udar Criador ba universo rasik be hanesan uluk mundo hahú haraik ita nia existência hosi buat mamuk, nune’e mos iha cruz, haraik moris mai ita atu hatudu Nia domin be la iha rohan.
Leitura dahuluk fo hanoin mai ita kona-ba oinsá mundo ne’e hahú. Uluk liu, Maromak halo lalehan no rai (cfr. Gn 1,1), hamosu cosmos ne’e hosi caos, hamosu harmonia hosi desordem, no confia mai ita hotu be nu’udar Nia ilas no lalatak, kna’ar atu tau-matan. No maske wainhira, ho sala, ema la halo tuir projeto ida ne’e, Na’i la husik hela ema, maibé Maromak revela ho dalan nebé kmo’ok liu tan, ho perdão, ho Nia futar oin laran-luak.
Tamba ne’e, «kalan santa ida ne’e» kesi-abut mos iha nebá, wainhira acontece ema nia falhanço dahuluk, no hatutan hosi otas ba otas hanesan dalan reconciliação no graça nian.
Liturgia propõe mai ita etapa balu hosi dalan ida ne’e liu hosi texto lulik sira be ita foin rona. Fo hanoin mai ita oinsá Maromak hapara tiha Abraão nia liman, wainhira nia prepara hela atu sacrifica nia oan Isaac, atu hatudu mai ita katak [Maromak] la hakarak ita nia mate, maibé liliu atu ita saran-an ba Nia liman, hodi sai nu’udar membro moris hosi derasán ida be hetan salvação (cfr. Gn 22,11-12.15-18). Nune’e mos, Liturgia convida ita atu reflete kona-ba oinsá Na’i hasai Israel oan sira hosi moris-atan iha Egito, liu hosi tasi, be nu’u fatin mate nian no obstáculo nebé labele hakat liu, sai tiha nu’udar odamatan atu tama ba moris ida be foun no livre. Lia-menon nebé hanesan mak to’o mos ba Profeta sira nia liafuan, nebé ita rona hahí sira ba Na’i nu’udar esposo be bolu no halibur hamutuk ho Nia (cfr. Is 54,5-7), wee-matan be halakon hamrook, wee nebé fo moris (cfr. Is 55,1.10), roman be hatudu dalan dame nian (cfr. Br 3,14), Espírito be muda no hafoun fuan sira (Ez 36,26).
Iha momento história salvação nian sira ne’e hotu, ita haré oinsá Maromak hasouru sala nia ukun nebé hafahe no oho, Nia hatán ho kbi’it domin nian nebé halo sai ida de’it no fo fila-fali moris. Ita hanoin buat hirak ne’e hamutuk, hodi hananu ho salmo no oração sira, atu ita bele hanoin fila-fali katak ho Cristo nia Páscoa, «ita hamutuk ho Nia iha mate […] no ita mos bele la’o iha moris foun ida […] be mate ba sala, maibé moris ba Maromak iha Cristo Jesus» (Rm 6,4-11), saran ita an iha Batismo ba Aman nia domin, sai ida de’it iha comunhão santo sira nian, ho graça, ita sai fatuk moris ba harí Nia Reino (cfr. 1Pd 2,4-5).
Ho hanoin hirak ne’e mak ita sani kona-ba Moris-hi’as, be ita foin rona iha Evangelho tuir S. Mateus. Iha Páscoa dadér, feto sira, manán tiha moras no ta’uk, hodi la’o iha dalan. Sira hakarak ba Jesus nia rate. Sira ho hanoin ida katak rate ne’e metin, ho fatuk boot be taka no soldado sira be hein metin. Ida ne’e mak sala: basá sala ne’e nu’udar barreira todan ida be taka no hafahe ita ho Maromak, hodi koko nafatin atu hamate Na’i nia Liafuan esperança sira iha ita. Maibé Maria Madalena no Maria ida seluk la sente ta’uk. Sira ba rate, no tamba sira nia fiar no sira nia domin, sira sai tiha nu’udar sasin dahuluk ba Moris-hi’as. Iha anjo be tuur hela iha fatuk be nakloke tiha ona ne’e, sira haré kbi’it hosi Maromak nia domin, be kbi’it makás liu buat aat seluk nia kbi’it, iha capacidade atu “hadook ódio sira” no “harahun kbi’it-nain sira”. Ema bele oho isin, maibé moris hosi Maromak nia domin ne’e moris rohan-laek, nebé hakat liu mate no la iha rai-ku’ak ida mak bele taka-metin. Nune’e, [Jesus] Crucificado ukun kedas hahú hosi cruz, anjo be tuur iha fatuk leten no Jesus mosu iha sira leet hodi dehan: “Ksolok ba imi!” (Mt 28,9).
Belun doben sira, ida ne’e mak ohin mos sai nu’udar ita nia lia-menon ba mundo, hasoru-malu ida nebé ita hakarak fo sasin, ho liafuan fiar nian no obra caridade nian, hodi hananu liu hosi ita nia moris “Aleluia” be ita haklaken ho ibun (cfr. S. Agostinho, Sermão 256, 1). Hanesan ho feto sira be halai hodi ba haklaken ba maun-alin sira, nune’e mos ita hakarak atu sai, kalan ida ne’e, hosi Basílica ida ne’e, hodi lori lia-foun di’ak ba ema hot-hotu katak Jesus moris-hi’as tiha ona, no ho nia kbi’it, ita moris-hi’as ho Nia, ita mos bele fo moris ba mundo foun ida, ho dame, unidade, hanesan «ema lubun-boot no hamutuk […] sai ema ida de’it, basá, maske sarani barak, Cristo ida de’it» (S. Agostinho, Enarrationes in Psalmos, 127,3).
Ho missão ida ne’e mak ita sei saran maun-alin no feton sira be ohin iha ne’e, mai hosi fatin barak iha mundo, nebé la kleur tan sei simu Batismo. Liu tiha dalan naruk nu’udar catecúmeno, ohin sira moris fila-fali ho Cristo hodi sai criação foun (cfr. 2Cor 5,17), sai sasin Evangelho nian. Ba sira no mai ita hotu, ita repete hamutuk saida mak S. Agostinho dehan ba sarani sira iha tempo nebá: «imi haklaken Cristo, kuda […], halo namkari ba fatin hotu buat saida mak imi simu iha imi fuan» (Sermão 116, 23-24).
Maun-alin no feton sira, iha ita nia tempo ohin loron mos sei iha rate barak atu loke, no dala-barak fatuk sira be taka ne’e todan tebes no ema hein metin to’o sente katak sei labele muda. Fatuk balu hanehan ema seluk nia fuan, hanesan desconfiança, ta’uk, egoísmo, laran-nakali; seluk fali hanesan consequência hosi fatuk sira be ita hetan iha ita nia laran, sobu relação entre ita, hanesan daudaun funu, injustiça, taka-an entre povo no nação sira. Keta husik ita nia an sai toos tamba fatuk hirak ne’e! Mane no feto barak mak hosi otas ba otas, ho Maromak nia tulun, sira muda fatuk hirak ne’e, dala-ruma ho hakás-an makás no dala-ruma to’o lakon sira nia moris, maibé ho resultado di’ak sira nebé ohin loron ita sei sente. Sira la’os ema sira be difícil atu to’o, maibé ema hirak be hanesan ita, be simu graça hosi [Cristo] be Moris-hi’as, iha caridade no lialoos, sira aten-barani atu ko’alia, hanesan Apóstolo Pedro dehan, «ho Maromak nia liafuan sira» (1Pd 4,11) no hala’o ho «kbi’it be Maromak haraik ba sira, atu fo glória ba Maromak iha buat hotu» (ibid.).
Husik ita nia an atu inspira hosi sira nia exemplo, no iha Kalan Santa ida ne’e, ita bele halo sira nia kna’ar ne’e sai ita nian, atu nune’e, iha fatin hotu, dom simu-malu no dame Páscoa nian bele moris no naktubun iha mundo ba nafatin.
(https://www.vatican.va/content/leo-xiv/it/homilies/2026/documents/20260404-veglia-pasquale.html)
SÁBADO SANTO – VIGÍLIA PASCAL
Basílica S. Pedro, Sábado Santo – 04.04.2026
QUINTA-FEIRA SANTA – NA’I NIA HAN-KALAN IKUS
Basílica S. João Latrão, Quinta-feira Santa – 02.04.2026
MISSA CRISMAL
Basílica S. Pedro, Quinta-feira Santa – 02.04.2026
DOMINGO RAMOS NO NA’I NIA PAIXÃO
Praça S. Pedro, Domingo – 29.03.2026
QUARTA-FEIRA CINZAS
Basílica Santa Sabina – 18.02.2026
FESTA APRESENTAÇÃO NA’I NIAN
Basílica S. Pedro, Segunda-feira – 02.02.2026
Kona-ba "Timor oan - Maromak oan"
Nu'udar iniciativa pessoal hosi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, hosi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu hosi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai hosi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian.
Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé hato'o hosi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.
Add comment
Comments