Basílica S. João Latrão, Quinta-feira Santa – 02.04.2026
Maun-alin no feton doben sira,
Liturgia solene kalan ida ne’e nian lori ita tama ba Na’i nia Santo Tríduo Terus, Mate no Moris-hi’as. Ita la’o hosi dalan ida ne’e la’os nu’udar ema nebé hein haré de’it, eh la atenção ba buat ida, maibé hola parte ho título especial hosi Jesus rasik: hanesan ema hirak nebé hetan convite ba Han-kalan ida nebé pão no tua sei nakfilak sai Sacramento maksoin nian mai ita. Nune’e ita participa duni iha han-kalan ida nebé Cristo «hadomi tiha Nia [Apóstolo sira], be iha hela mundo ne’e, Nia hadomi sira to’o rohan» (Jo 13,1): Nia domin ida ne’e mak sai gesto no aihán ba ema hotu, hodi hatudu Maromak nia justiça. Iha mundo, iha duni fatin be buat aat mak ukun ne’e, Jesus hadomi loloos, ba nafatin, ho Nia An tomak.
Durante Han-kalan ba dala-ikus ida ne’e, Nia fase apóstolo sira nia ain, hodi dehan: «Ha’u fo ona exemplo ba imi, atu nune’e imi mos bele halo hanesan Ha’u halo ona ba imi» (Jo 13,15). Na’i nia gesto ne’e sai ida de’it ho banquete nebé ita hotu sei participa. Ne’e nu’udar exemplo sacramento nian ida: wainhira Nia hala’o hodi hatudu sentido, Nia haraik mos kna’ar ida atu ita hakarak simu hanesan aihán ba ita nia moris. Evangelista João hili liafuan upódeigma hodi haktuir evento be Jesus presente ba: liafuan be significa “buat be hatudu duni iha oin”. Buat be Na’i halo ita haré, foti bee, bacia no toalha, nia sentido la’os de’it modelo moral ida. Basá Nia haraik hela Nia dalan moris nian mai ita: fase ain ne’e nu’udar hahalok be halo síntese ba Maromak nia revelação, sinal exemplar hosi Liafuan be hola Isin ida, Nia memória ida nebé sei la hanoin rurua tan. Hala’o moris nu’udar atan, Maromak Oan hatudu Aman nia glória hodi harahun mundo nia critério sira be halo foer ita nia consciência.
Hamutuk ho Nia discípulo sira nia nonook, no mos ema nia orgulho bele loke ita nia matan ba saida mak acontece hela daudaun: hanesan mos Pedro, be uluk-nanain lakohi simu Jesus nia iniciativa ne’e, ita mos tenke «apreende beibeik fila-fali katak, Maromak nia kbi’it ne’e la hanesan ho ita nia ideia kona-ba kbi’it, […] basá dala-barak ita hakarak mak Maromak ida sucesso nian no la’os Maromak ida Terus ne’e» (Homilia iha Missa “coena Domini”, 20.03.2008). Amu Papa Bento XVI nia liafuan hirak ne’e dehan ho loloos katak ita monu beibeik ba tentação atu buka Maromak ida nebé “serve mai ita” no halo ita manán, nebé ita bele empresta hanesan osan no kbi’it. Ita la compreende katak Maromak serve mai ita duni, loos duni, maibé ho hahalok gratuito no haraik-an hodi fase ain: ida ne’e mak Maromak be bele halo buat hotu. Nune’e, Nia halo tuir vontade hodi fo Nia moris ba ema be karik la iha dom ida ne’e sei la existe. Ho Nia domin, Na’i hakne’ak atu fase ema. No dom divino ida ne’e muda ita.
Ho Jesus nia gesto, Nia hamoos ita nia imagem Maromak nian ne’e hosi idolatria no blasfémia sira be halo ita sai foer, maibé mos hamoos ita nia imagem nu’udar ema, nebé sente-an kbi’it-nain wainhira domina, nebé hakarak manán liu hosi oho ida be hanesan ho nia, nebé sente-an boot wainhira ema tauk ba nia. Cristo be nu’u Maromak loos no ema loos, haraik exemplo dedicação nian mai ita, exemplo hosi serví no domin. Ita precisa Nia exemplo hodi aprende atu hadomi, la’os tamba ita labele, maibé liliu tamba atu hanorin ita nia an, ema seluk, iha domin loloos. Aprende atu hala’o hanesan Jesus, Maromak nia Sinal be horik iha mundo nia história, ida ne’e nu’udar kna’ar ba moris tomak.
Nia nu’udar critério loloos, «Mestre no Na’i» (Jo 13,13) be hasai hotu máscara divino no humano. Nia exemplo la hatudu wainhira ema hotu haksolok no hadomi Nia, maibé iha duni kalan be Nia hetan traição, iha nakukun incompreensão no violência nian, atu bele sai loloos katak Na’i la hadomi ita tamba ita nu’udar ema di’ak no moos: Nia hadomi ita, tamba ne’e Nia perdua no purifica ita. Na’i la hadomi ita wainhira ita lakohi atu husik Nia laran-luak fase ita: Nia hadomi ita, tamba ne’e, Nia fase ita, atu nune’e ita bele sai ida de’it ho Nia domin.
Ita aprende serví malu ida ne’e hosi Jesus. Nia la husu atu ita halo fila-fali ba Nia, maibé atu hala’o ida ne’e entre ita: «imi tenke fase imi nia belun sira nia ain» (Jo 13,14). Amu Papa Francesco dehan nune’e: ida ne’e «nu’udar dever ida be mai hosi ha’u nia fuan. Ha’u hadomi ida ne’e. Ha’u hadomi nune’e no ha’u hakarak halo basá Na’i mak hanorin nune’e mai ha’u» (Homilia iha Missa “coena Domini”, 28.03.2013). Nia la ko’alia kona-ba imperativo abstrato ida, eh ordem formal be mamuk, maibé ko’alia sai nia obediência ho laran-moos ba Cristo nia caridade, nu’udar abut no exemplo hosi ita nia caridade. Exemplo be Jesus fo ne’e la’os atu halo tuir tamba conveniência, ho vontade laek eh hipocrisia, maibé ho de’it domin.
Tamba ne’e, husik ita nia an atu Na’i serví ita ne’e nu’udar condição atu ita bele serví hanesan Nia halo ona. Jesus dehan ba Pedro: «Ha’u la fase karik, o sei la hamutuk tan ho Ha’u» (Jo 13,8): o la simu karik Ha’u nu’udar atan, o sei labele fiar no tuir Ha’u hanesan Na’i. Wainhira Jesus fase ita nia isin, ne’e hanesan Nia purifica ita nia klamar. Liu hosi Nia, Maromak haraik tiha exemplo oinsá atu la domina, maibé oinsá atu sai livre; oinsá atu haraik moris, la’os oinsá atu estraga moris ne’e.
Iha humanidade be hakne’ak tamba exemplo hosi brutalidade oioin, ita mos hakne’ak nu’udar maun-alin no feton ba sira be ema hanehan. Nune’e mak ita hakarak atu tuir Na’i nia exemplo, hodi halo tuir loloos saida mak ita rona iha livro Êxodo dehan: «Loron nebá sei sai loron importante ida ba imi» (Ex 12,14). Loos duni, história Bíblia nian hot-hotu lori ba to’o Jesus, Bibi-oan Páscoa loloos. Hodi Nia mak figura uluk nian sira bele hetan sira nia significado loloos, basá Cristo maksoin celebra humanidade nia Páscoa, hodi loke dalan ba ema hotu hosi sala ba perdão, hosi mate ba moris rohan-laek: «Ne’e Ha’u isin, saran ba imi; halo ida ne’e hodi hanoin Ha’u» (1Cor 11,24).
Wainhira ita hafoun fila-fali Na’i nia gesto no liafuan sira, ih aduni kalan ida ne’e, ita hala’o memória ba instituição Eucaristia no Ordem Lulik. Vínculo natural hosi Sacramento rua ne’e representa Jesus nia saran-An be perfeito, nu’u Na’ilulik Boot no Eucaristia moris hosi otas ba otas: iha pão no tua be halulik ne’e, iha loloos duni «Sacramento piedade nian, sinal unidade nian, vínculo caridade nian, banquete pascal be simu duni Cristo, ita nia klamar hakonu ho graça no garante tiha ita ba glória aban-bainrua nian» (Const. dogm. Sacrossantum Concilium, 47). Iha Bispo no na’ilulik sira, sai nu’udar «na’ilulik ba Aliança Foun» tuir Na’i nia ukun-fuan (Concílio de Trento, De Missae Sacrificio, 1), iha sinal hosi Nia caridade ba Maromak nia Povo hotu, be bolu ita hotu – belun doben sira - atu serví ho ita nia an tomak.
Tamba ne’e, Quinta-feira Santa nu’udar loron ida be nakonu ho gratidão no farternidade loloos. Hein katak adoração eucarística kalan ida ne’e nian, iha paróquia no comunidade sira hotu, bele sai nu’udar momento ida atu contempla Jesus nia gesto, ita hakne’ak hanesan Nia halo no husu kbi’it ba Nia atu ho domin ne’e duni mak ita bele halo tuir Nia iha ita nia serviço.
(https://www.vatican.va/content/leo-xiv/it/homilies/2026/documents/20260402-coena-domini.html)
SÁBADO SANTO – VIGÍLIA PASCAL
Basílica S. Pedro, Sábado Santo – 04.04.2026
QUINTA-FEIRA SANTA – NA’I NIA HAN-KALAN IKUS
Basílica S. João Latrão, Quinta-feira Santa – 02.04.2026
MISSA CRISMAL
Basílica S. Pedro, Quinta-feira Santa – 02.04.2026
DOMINGO RAMOS NO NA’I NIA PAIXÃO
Praça S. Pedro, Domingo – 29.03.2026
QUARTA-FEIRA CINZAS
Basílica Santa Sabina – 18.02.2026
FESTA APRESENTAÇÃO NA’I NIAN
Basílica S. Pedro, Segunda-feira – 02.02.2026
Kona-ba "Timor oan - Maromak oan"
Nu'udar iniciativa pessoal hosi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, hosi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu hosi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai hosi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian.
Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé hato'o hosi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.
Add comment
Comments