[TETUN] SANTO PADRE NIA HOMILIA IHA SOLENIDADE 'CORPUS DOMINI'

Published on 22 June 2025 at 22:38

SANTÍSSIMO CORPO E SANGUE DE CRISTO

MISSA, PROCISSÃO NO BÊNÇÃO EUCARÍSTICA

 

Praça São João Latrão – Domingo, 22.06.2025

      Maun-alin no bin-feton doben sira, ksolok tebes hamutuk ho Jesus. Evangelho be ita foin rona fo sasin duni kona ba ida ne’e, haktuir katak ema lubun boot halibur hamutuk ho Nia oras ba oras, Nia ko’alia kona ba Maromak nia Reino no cura ema moras sira (cfr. Lc. 9,11). Jesus nia laran-luak ba ema sira be terus hatudu duni Maromak nia domin nebé hakbesik mai ita, be mai iha mundo atu soi ita. Wainhira Maromak ukun, ema sai livre husi buat aat hotu. Maibé, tentação to’o mos ba ema hirak nebé rona liafuan di’ak sira husi Jesus. Iha rai-fuik maran nebá, fatin be ema barak rona Mestre, to’o kalan no sira hamlaha (cfr. v. 12). Povo nia hamlaha no loro-matan be tun dadauk ona ne’e hatudu sinal husi limite nebé hela-metin iha mundo, iha criatura ida-idak: loron remata, nune’e mos ema nia moris. Iha momento ne’e, tempo kiak no lalatak nune’e mak Jesus hela nafatin ho ita.

      Quando loro-matan haksumik-an no mosu hamlaha, wainhira apóstolo sira husu atu fahe-malu ona ho ema barak ne’e, Cristo halo ita hakfodak ho Nia laran-luak. Nia hatudu laran-luak ba povo be hamlaha ne’e no husu Nia apóstolo sira atu tau-matan ba povo ne’e: hamlaha ne’e necessidade ida be la’os katak la iha relação haklaken Maromak nia Reino no sasin ba salvação. Maibé hamlaha ne’e ko’alia kona ba ita nia relação ho Maromak. Tuir ita hatene, pão lima no ikan rua, bele dehan katak la to’o atu fo han ema barak ne’e: loos duni, apóstolo sira nia cálculo ne’e hatudu hela sira nia fiar nebé fraco. Basá, loloos ne’e, ho Jesus, buat hotu nebé importante atu fo kbi’it no sentido mai ita nia moris ne’e sempre iha.

      Wainhira ema halerik ba hamlaha, Nia hatán ho sinal partilha: foti-matan ba leten, haraik bênção, fahe pão no fo ba ema hotu be iha nebá (cfr. v. 16). Maromak nia gesto la hatudu ritual mágico nebé complexo, maibé fo sasin liu husi gratidão ho simplicidade ba Aman, Cristo nia oração nu’udar Oan no comunhão fraterna nebé Espírito Santo haraik. Atu halo barak pão no ikan hirak ne’e, Jesus fahe liu husi uitoan be iha, nune’e to’o ba ema hotu no sei resin tan. Wainhira sira han hotu tiha – han to’o bosu -, hafoin halibur hamutuk fali iha lohu sanulu-resin-rua (cfr. v. 17).

      Ida ne’e nu’udar lógica hodi salva povo be hamlaha: Jesus halo tuir Maromak nia hakarak, hanorin mos sira atu halo nune’e. Ohin loron, povo hot-hotu hanesan ho ema barak be ita rona iha Evangelho ne’e, hetan humilhação makás liu husi ema seluk nia kan do que husi sira nia hamlaha rasik. Ema barak be terus hela, iha ema balu nebé hakarak buat hotu ne’e nu’udar sinal indiferente egoísta, nebé produz sofrimento no injustiça. Rikusoin naresin ne’e halo ema soe arbiru de’it resultado husi rai no ema nia serviço, em vez de fahe ho ema seluk. Maromak nia exemplo continua sai nafatin critério urgente ida ba hahalok no serviço ita nian, liliu iha tinan Jubileu ida ne’e: fahe pão, atu bele fahe esperança, haklaken Maromak nia Reino nebé sei to’o mai.

      Atu salva ema wain husi hamlaha, Jesus haklaken mos katak Nia sei salva ema hotu husi mate. Ida ne’e mak mistério fiar nian, nebé ita celebra iha sacramento Eucaristia. Hanesan hamlaha ne’e nu’udar sinal ita nia moris be kiak radical, nune’e mos fahe pão ne’e nu’udar sinal salvação husi dom divino.

      Doben sira, Cristo mak Maromak nia resposta ba ema nia hamlaha, basá Nia Futar-Isin mak aihán ba moris rohan-laek: imi simu no han ba! Jesus nia convite ne’e foti tomak ita nia experiência loro-loron nian: atu moris, ita precisa han liu husi buat hirak be fo moris, foti liu husi ai-horis no animal sira. Biar ita han buat hirak be maten ne’e mos fo hanoin mai ita katak, atu han barak oinsá ba mos ita mos sei mate. Maibé wainhira ita han Jesus Futar-Isin, pão loloos no moris, ita moris ba Nia. Nia fo Nia-An tomak, Nia be mate iha Cruz no moris-hi’as tanba ita, atu nune’e ita bele hatene katak Nia cria ita atu hamutuk ho Maromak. Ita nia natureza be hamlaha ne’e nu’udar sinal kiak ida nebé bele sai bosu liu husi graça Eucaristia nian. Hanesan Santo Agostino hakerek, Cristo nu’udar «panis qui reficit, et non deficit; panis qui sumi potest, consumi non potest» loloos (Sermão 130, 2): pão ida nebé fo han no la falta; pão ida nebé ita bele han, maibé sei la hotu. Tanba ne’e, Eucaristia ne’e nu’udar Salvador nia presença loloos, real no substancial (cfr. Catecismo da Igreja Católica, 1413), nebé transforma pão sai Nia-An rasik, atu transforma ita iha Nia. Corpus Domini moris no no fo moris, halo ita, nu’udar Kreda ida ne’e sai Na’i nia Futar-Isin.

      Tanba ne’e, nu’udar apóstolo Paulo nia liafuan (cfr. 1Cor. 10,17), Concílio Vaticano II hanorin katak: «liu husi sacramento pão eucarístico mak representa no realiza sarani sira nia unidade, nebé hola-isin ida de’it iha Cristo. Ema hot-hotu bele hetan união ida ne’e ho Cristo, mundo nia roman: ita mai husi Nia, no moris ba Nia, no ita la’o ba Nia» (Constituição Dogmática Lumen Gentium, 3). Procissão nebé uitoan tan ita sei hala’o ne’e nu’udar sinal husi dalan ida ne’e. Hamutuk nu’udar bibi-atan no bibi sira, ita hotu simu Santíssimo Sacramento, ita adora Nia no lori Nia liu husi dalan sira. Liu husi ne’e, ita hatudu ba ema hotu, ba ema nia conciência no ema nia fuan. Ba ema fiar-nain sira nia fuan atu sira bele fiar metin liu tan; ba ema hirak be la fiar ne’e nia fuan atu sira husu ba sira-an kona ba hamlaha nebé iha fuan-laran no kona ba pão ida nebé bele habosu.

      Wainhira ita hetan tiha kbi’it liu husi aihán be Maromak haraik, ita lori Jesus ba ema hotu nia fuan, basá Jesus envolve ema hotu iha obra salvação, Nia convida ema ida-idak atu participa iha Nia mesa. Ksolok ba convidado hirak nebé sai sasin ba domin ida ne’e!

 

Texto original:

https://www.vatican.va/content/leo-xiv/it/homilies/2025/documents/20250622-omelia-corpus-domini.html

 

Traduz husi: Zeferino Mesquita Almeida



Kona ba "Timor oan - maromak oan"

      Nu'udar iniciativa pessoal husi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, husi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu husi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai husi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian.

     Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé mai hato'o liu husi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.

Add comment

Comments

Olinda Soares
16 days ago

Parabéns Fr. Mensagem furak lori Timor ba oin