Jubileu Mundo Educativo nian
Praça S. Pedro, Sábado – 01.11.2025
Iha solenidade Santo Sira nian ne’e, sai mos ksolok boot ida hodi hakerek São John Henry Newman nia naran hamutuk ho Doutor da Igreja sira seluk, iha tempo nebé hanesan, iha ocasião Jubileu Mundo Educativo nian, hodi foti S. João Henry Newman hanesan co-patrono, hamutuk ho S. Tomás de Aquino, ho hirak be participa iha processo educação nian. Newman nia matenek cultural no espiritual ne’e sei sai nu’udar inspiração ba geração foun sira liu husi fuan nebé hamrook ba nafatin, disponível nafatin atu hala’o viagem ida nebé liu husi pesquisa no conhecimento - hanesan ema uluk nian sira dehan – viagem ‘per aspera ad astra’, katak, liu husi dificuldade sira mak ba to’o iha fitun sira.
Nune’e, santo sira nia moris fo sasin mai ita katak possível duni atu moris ho paixão iha tempo presente nia complexidade sira hotu, hodi la husik hela buat hirak nebé apóstolo sira hanorin: naroman «nu’u fitun sira iha mundo» (Fl 2,15). Iha momento solene ida ne’e, ha’u hakarak repete fila-fali ba educador sira no mos ba instituição educativa sira: “fo roman ba hanesan fitun iha mundo ne’e”, obrigado ba imi nia serviço loloos sira hodi buka lialoos hamutuk, iha imi nia partilha nebé coerente no laran-kma’us, liu husi imi nia serviço ba foinsa’e sira, liliu ba kiak sira, no experiência loro-loron nian nebé hatudu katak «sarani nia domin ne’e profético, no bele halo milagre» (Exort. ap. Dilexi te, 120).
Jubileu ne’e nu’udar peregrinação ho esperança, no imi hot-hotu be mai husi área educação be luan, imi hatene didi’ak katak esperança ne’e nu’udar fini ida nebé ita precisa tebes! Wainhira ha’u hanoin ba escola no universidade sira, ha’u hanoin sira nu’udar laboratório profecia nian, iha nebé esperança ne’e moris ba nafatin, haktuir no propõe nafatin.
Ida ne’e hanesan mos sentido husi Evangelho Bem-aventurança sira be ohin ita foin rona. Bem-aventurança sira hatudu mos interpretação foun ba realidade; nu’udar Jesus educador nia dalan no lia-menon. Uluk-nanain, sente impossível hodi dehan ksolok ba kiak sira, ba hirak be hamlaha no hamrook ba justiça, hirak be ema hanesan eh hirak be promove dame. Maibé buat sira be ita la bele imagina iha mundo nia gramática ne’e, mak nakonu ho sentido no nakonu ho roman iha Maromak nia Reino. Liu husi santo sira ita haré reino ida ne’e hakbesik-an no presente iha ita nia leet. Nune’e, S. Mateus apresenta Bem-aventurança sira nu’udar hanorin ida, be representa Jesus nu’udar Mestre ida be fo hanoin foun kona ba buat hotu no perspetiva nebé la’o hamutuk iha Nia dalan. Bem-aventurança sira ne’e la’os nu’udar hanorin ida husi hanorin sira seluk: maibé, nu’udar hanorin nebé aas liu. Nune’e mos Na’i Jesus la’os Mestre ida husi mestre sira seluk, maibé Nia nu’udar Mestre aas liu hotu. Educador nebé aas liu hotu. Ita be nu’udar Nia discípulo, liu husi escola, ita apreende atu descobre iha Nia moris, katak, ita liu husi dalan nebé Nia liu tiha ona, ita bele descobre horizonte sentido nian nebé bele fo roman conhecimento hot-hotu. Hein katak ita nia escola no universidade sira bele sai fatin hodi rona no halo tuir Evangelho!
Desafio sira ohin loron nian dala-ruma bele sente katak aas liu tiha ita nia kbi’it, maibé la’os nune’e. Ita keta husik atu pessimismo manán ita! Ha’u fo hanoin saida mak ha’u nia belun predecessor, Papa Francisco, iha nia discurso ba Plenária dahuluk Dicastério Cultura no Educação nian, nia dehan: ita tem que serviço hamutuk atu hasai humanidade husi nakukun no buat mamuk be hale’u hela ita, nebé dala-ruma, sai nu’udar moras ida nebé perigo liu iha cultura ohin loron nian, basá nia ameaça atu “hamoos” tiha esperança[1]. Referência husi nakukun sira be hale’u ita ne’e fo hanoin mai ita texto conhecido ida husi São John Henry Newman, hino Lead, kindly light (“Roman kma’us, kmo’ok, lori ha’u dook liu tan”). Iha harohan kmo’ok ida ne’e, ita bele hatene katak ita dook husi uma, katak ita nia ain sira la hakmatek, katak ita la consegue descobre horizonte ho loloos. Maibé buat hirak ne’e la taka dalan mai ita, basá ita hetan ita nia Guia: «Roman kma’us, lori ha’u […] kalan ne’e nakukun tebes no ha’u dook husi uma, o lori ha’u, ba oin nafatin» - «Lead, kindly Light. The night is dark and I am far from home. Lead Thou me on!».
Educação nia serviço mak fo Roman kma’us ida ne’e ba ema hirak nebé dala-ruma sai dadur ba lalatak pesimismo no ta’uk nebé perigoso. Tanba ne’e mak ha’u hakarak atu dehan ba imi: mai ita hasai tiha razão falso dada-an no impotência nia, no mai ita fahe razão boot kona ba esperança ba mundo ohin loron. Ita contempla no hateke ba fitun sira be fo roman no orienta iha tempo ohin loron be hetan nakukun husi injustiça no buat la loos barak. Tanba ne’e, ha’u hakarak encoraja imi atu halo escola, universidade no realidade educativa hotu, informal no sira be iha dalan, atu sai nu’udar dalan ida hodi tama ba civilização diálogo no dame nian. Liu husi imi nia moris, fo roman ba «ema lubun-boot» - nebé Livro Apocalipse dehan iha liturgia ohin loron nian - «nebé la iha ema ida mak bele sura, husi nação hotu, tribo sira, povo no lian hotu» nebé «hamri’ik hela […] iha Bibi-oan nia oin» (7,9).
Iha texto bíblico haktuir, katuas ida be haré ba ema lubun-boot ne’e no husu: «Ema hirak ne’e, […] sira se no mai husi nebé?» (Ap 7,13). Kona ba ida ne’e, iha âmbito educativo, sarani nia matan hateke ba «hirak be mai husi tribulação boot» (v. 14), hodi reconhece ema hirak ne’e nu’udar maun-alin no feton sira be mai husi lian no cultura hot-hotu, nebé tama ba moris rohan-laek liu husi Jesus nia odamatan klo’ot. Então, ita tem que husu fila-fali mai ita nia an: «hirak be iha ladún matenek ne’e la’os ema? Hirak be kbi’ik-laek ne’e la hetan dignidade hanesan ita? Hirak be moris mai ho possibilidade uitoan ne’e ladún folin hanesan ema, no limita de’it sira ba moris nune’e de’it? Resposta sira be ita atu fo ba mahusuk hirak ne’e mak determina folin husi ita nia sociedade no ita nia futuro mos depende bar esposta hirak ne’e» (exort. ap. Dilexi te, 95). No ita aumenta tan: qualidade evagélica husi ita nia educação depende mos ba respota ida ne’e.
Nune’e, liu husi São John Henry Newman nia herança di’ak hirak ne’e, ita hetan contribuição balu nebé importante los ba teoria no prática educação nian. Nia hakerek nune’e, «Maromak cria ha’u atu halo serviço específico ida ba Nia. Nia confia ha’u ho serviço ida nebé la confia ba ema seluk. Ha’u iha missão ida: dala-ruma ha’u sei la biban atu hatene iha moris ida ne’e, maibé sei hatudu mai ha’u iha moris aban-bainrua nian» (Meditations and Devotions, III, I, 2). Liu husi liafuan hirak ne’e ita hetan expressão ida ho dalan kmo’ok kona ba mistério dignidade ema ida-idak nian no mos varidade husi dom sira nebé Maromak haraik.
Moris ida ne’e nabilan la’os tanba ita rico, oin kmo’ok eh kbi’it nain. Maibé moris ida ne’e nabilan wainhira ema ida descobre lialoos ida ne’e iha nia an: Maromak mak bolu ha’u, ha’u iha vocação ida, ha’u iha missão ida, ha’u nia moris ne’e serví buat ida nebé boot liu fali ha’u nia an! criatura ida-idak iha nia função atu hala’o. Contribuição nebé ema ida-idak oferece ne’e ho nia folin único, no comunidade educativa nia serviço mak atu encoraja no fo folin ba contribuição hirak ne’e. Ita keta haluha: iha dalan educação nia centro keta iha indivíduo nebé abstrato, maibé ema sira nebé iha isin no ruin, liliu ema hirak nebé ema hewai tuir de’it parâmetro economia nebé exclui no oho. Ita hotu simu convite atu forma ema, atu ema hotu iha nia dignidade hotu bele naroman hanesan fitun sira.
Tanba ne’e ita bele dehan katak educação, liu husi perspectiva sarani nian, tulun ema hotu atu sai santo. La iha buat ida be menos husi ne’e. Papa Bento XVI, iha ocasião nia Viagem Apostólica ba Grã-Bretanha, iha setembro 2010, nebé nia beatifica John Henry Newman, nia convida foinsa’e sira atu sai santo, liu husi liafuan hirak ne’e: «Buat nebé Maromak hakarak husi imi ida-idak ne’e mak atu imi bele sai santo. Nia hadomi imi liu fali ida nebé imi bele hanoin, no Nia hakarak buat di’ak hotu ba imi»[2]. Ida ne’e nu’udar chamamento universal ba santidade nebé Concílio Vaticano II hatu’ur nu’udar parte essencial husi nia mensagem (cf. Lumen gentium, cap. V). Santidade ne’e nu’udar proposta ida ba ema hotu, la iha exceção, nu’udar dalan pessoal no comunitário nebé bele hetan liu husi Bem-aventurança sira.
Ha’u reza atu educação católica tulun ema ida-idak hodi descobre nia vocação ba santidade. Santo Agostinho - nebé São John Henry Newman aprecia tebes - dehan katak, ita hotu nu’udar estudante nebé iha Mestre ida de’it, nebé (Nia) escola iha rai ne’e, maibé (Nia) cátedra iha lalehan (cfr Sermão 292,1).
[1] Francisco, Discurso ba participante sira iha Assembleia Plenária dahuluk Dicastério Cultura no Educação nian, 21/11/2024.
[2] Bento XVI, Discurso ba estudante sira, Twickenham – Reino Unido, 17/09/2010.
Texto original:
Traduz husi: Zeferino Mesquita Almeida
HOMILIA IHA MISSA BA MATEBIAN SIRA
Rate Verano - Roma, Domingo – 02.11.2025
HOMILIA IHA SOLENIDADE SANTO SIRA NIAN – PROCLAMAÇÃO S. JOÃO HENRY NEWMAN NU’UDAR “DOUTOR DA IGREJA”
Praça S. Pedro, Sábado – 01.11.2025
HOMILIA IHA MISSA HO ESTUDANTE UNIVERSITÁRIO SIRA HUSI UNIVERSIDADE PONTIFÍCIA SIRA
Basílica S. Pedro, Segunda-Feira – 27.10.2025
HOMILIA IHA MISSA DOMINICAL BA DALA-XXX, TEMPO BAIBAIN
Basílica S. Pedro – 26.10.2025
HOMILIA IHA MISSA DOMINICAL BA DALA-XXIX, TEMPO BAIBAIN
Misa no canonização ba Beato/a sira: Ignazio Choukrallah Maloyan; Peter To Rot; Vincenza Maria Poloni; Maria del Monte Carmelo Rendiles Martínez; Maria Troncatti; José Gregorio Hernández Cisneros; Bartolo Longo.
HOMILIA IHA MISSA BA JUBILEU ESPIRITUALIDADE MARIANA NIAN
Praça S. Pedro, Domingo ba dala-XXVIII – 12.10.2025
Kona ba "Timor oan - Maromak oan"
Nu'udar iniciativa pessoal husi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, husi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu husi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai husi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian.
Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé hato'o liu husi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.
Add comment
Comments