HOMILIA IHA MISSA DOMINICAL BA DALA-XXX, TEMPO BAIBAIN

Published on 26 October 2025 at 19:04

Jubileu Equipa Sinodal no Órgão Participação sira nian

Basílica S. Pedro – 26.10.2025

Maun-alin no feton sira,

ita celebra Jubileu equipa sinodal no órgão participação sira nian, nune’e ita hetan mos convite atu contepla no descobre fila-fali mistério Igreja nian, (Igreja) nebé la’os nu’udar instituição religiosa simples ida no mos la identifica liu husi nia hierarquia eh estrutura sira. Maibé, hanesan saida mak Concílio Vaticano II fo hanoin mai ita katak, Igreja nu’udar sinal visível husi união entre Maromak no humanidade, Igreja sia nu’udar Maromak nia projeto atu tau hamutuk ema hotu nu’udar família ida nu’u maun-alin no feton no halo ita sai nu’udar Nia povo: povo ida be nu’u Nia oan doben, hot-hotu hamutuk iha hako’ak ida de’it husi Nia domin.

Hateke ba mistério comunhão Igreja nian, be Espírito Santo hahoris no bali nafatin, ita bele compreende mos significado husi equipa sinodal no órgão participação sira nian. Sira fo sai buat saida mak acontece iha Igreja, nebé relação sira la hatán ba lógica ukun nian, maibé ba lógica domin nian. Atu hanoin nafatin buat nebé Papa Francisco dehan beibeik - mak lógica “mundo nian”, iha comunidade sarani nian ida nebé iha fatin dahuluk mak moris espiritual, nebé halo ita descobre katak ita hotu nu’u Maromak nia oan, maun no alin entre ita, ita hotu hetan convite atu serví (tulun) malu.

Igreja nia regra boot liu hotu mak domin: (Maromak) la bolu ema ida atu comanda, maibé bolu ema hotu atu serví; la iha ema ida mak tem que obriga atu ema seluk simu nia ideia sira, ita hotu precisa rona malu; la iha ema ida mak excluído, hot-hotu hetan convite atu participa; la iha ema ida mak hetan lialoos hotu, ita hotu precisa buka lialoos hamutuk ho haraik-an.

Liafuan “hamutuk” ne’e expressa hela apelo ida ba comunhão iha Igreja. Papa Francisco fo hanoin mos ida ne’e mai ita iha nia lia-menon ikus Quaresma nian: «la’o hamutuk, sai sinodal, ida ne’e mak Igreja nia vocação. Sarani sira hetan convite atu la’o hamutuk iha dalan ne’e, la’os atu sai nu’udar la’o-rai mes-mesak. Espírito Santo dudu ita atu sai husi ita nia an rasik hodi la’o ba hasoru Maromak no maun-alin sira, no nunca atu taka-an de’it ba ita nia an rasik. La’o hamutuk ne’e katak sai nu’udar objeto unidade nian, hahú husi ita nia dignidade comun nu’udar Maromak oan» (Francisco, Lia-menon Quaresma nian, 25 fevereiro 2025).

La’o hamutuk. Ida ne’e duni mak personagem nain-rua halo iha aiknanoik be ita foin rona iha Evangelho ne’e. Fariseu no publicano, sira nain-rua sa’e bá Templo atu harohan. Ita bele mos dehan katak «sa’e hamutuk», no ikus mai sira nain-rua iha hotu fatin santo. Maibé, sira nain-rua fahe malu no la iha comunicação ba malu. Sira nain-rua la’o hotu iha dalan ida, maibé la la’o hamutuk; sira nain-rua iha hotu Templo, maibé ida ocupa fatin dahuluk no ida seluk iha fatin ikus; sira nain-rua reza hotu ba Aman (Maromak), maibé la sai nu’udar maun-alin no la ko’alia ba malu.

Buat hirak ne’e acontece tanba fariseu ne’e nia atitude. Nia oração, ita bele haré katak reza duni ba Maromak, maibé sai de’it nu’udar espelho ida be nia bele haré nia an, haloos nia an rasik, foti nia an rasik. Nia «sa’e ba harohan, maibé la iha hakaran atu harohan ba Maromak; nia hakarak atu hahí nia an» (Agostinho, Sermão 115,2), nia sente nia an di’ak liu ema seluk, julga ema seluk la folin no hateke ema seluk husi leten de’it. Nia sai obsessão ba nia an rasik, ho nune’e, hateke hale’u nia an de’it hodi la iha relação ho Maromak no ema seluk.

Maun-alin no feton sira, buat ida hanesan ne’e bele mos acontece iha comunidade sarani nian. Acontece wainhira “ha’u” mak sai boot liu fali “ita”, hodi hahoris personalismo nebé taka dalan ba relação autêntica no relação nu’u maun no alin; wainhira pretensão katak sai di’ak liu ema seluk, hanesan fariseu halo ba publicano ne’e, halo divisão no muda Comunidade sai tiha fatin julgamento no exclusão; wainhira aproveita atu usa função rasik hodi abuso poder no la fo fatin ba ema seluk.

Iha sorin seluk, ita precisa haré mak ba publicano ne’e. Ho nia haraik-an rasik, nune’e iha Igreja mos ita hot-hotu tem que reconhece-an katak ita precisa Maromak no ita ho ita mos precisa malu, treina ita nia an ba domin recíproco, rona malu, ho ksolok hodi la’o hamutuk, hatene katak «Cristo hamutuk ho ema hirak nebé haraik-an, la’os ema hirak nebé foti sira nia an aas liu iha bibi sira leet» (Sã0 Clemente Romano, Surat ba ema Corinto sira, c. XVI).

Equipa sinodal no mos órgão participação sira nu’udar imagem husi Igreja ida be moris iha comunhão. No ohin ha’u hakarak exorta ba imi: atu rona Espírito, iha diálogo, iha maun no alin no iha parrésia (aten-brani atu ko’alia buat loos), tulun ita atu compreende katak, iha Igreja, maske iha diferença oioin, ita hotu hetan convite atu la’o hamutuk hodi buka Maromak, atu fo hatais ita an ho Cristo nia sentimento sira; tulun ita atu loke luan Igreja nia fatin hodi bele sai colegial no hatene simu.

Atitude ida ne’e sei tulun ita atu moris ho confiança no espírito foun ida ba tensão sira nebé mosu iha Igreja nia moris – entre unidade no diversidade, tradição no novidade, autoridade no participação –, husik atu Espírito muda buat hirak ne’e, atu labele sai fali nu’udar ideologia nebé la simu malu no polarização prejudicial. Ne’e la’os katak atu resolve buat hirak ne’e hodi halakon tiha balun, maibé husik atu Espírito fo moris ba sira, atu bele sai ida de’it no to’o ba iha discernimento comum. Nu’udar equipa sinodal no membro husi órgão participação nian, imi hatene loloos katak discernimento Igreja nian ne’e precisa «liberdade interior, haraik-an, harohan, confiança ba malu, nakloke ba novidade no nakloke ba Maromak nia vontade. Nunca sai nu’udar afirmação husi ema ida eh grupo ida nia ponto de vista, no la’os mos resolve simples de’it ho opinião ema ida-idak nian be tau hamutuk ona» (Documento final, 26 outubro 2024, n. 82). Sai nu’udar Igreja Sinodal ne’e significa reconhece katak verdade ne’e la’os ita nian, maibé ita hamutuk buka verdade, husik ita nia an atu hetan guia husi fuan ida be hakmatek no laran-monu ba Domin.

Belun doben sira, ita tem que mehi no harí Igreja ida nebé haraik-an. Igreja ida nebé la hamriik metin hanesan fariseu, nebé manán no nakonu de’it ho nia an rasik, maibé ida nebé hatene hakru’uk hodi fase humanidade nia ain; Igreja ida nebé la julga hanesan fariseu ne’e halo ba publicano, maibé Igreja nebé sai fatin acolhedor ba ema hotu no ba ema ida-idak; Igreja ida nebé la taka-an de’it, maibé loke tilun nafatin ba Maromak, atu nune’e bele rona mos ema hotu. Mai ita compromete ba ita nia an atu harí Igreja ida nebé totalmente sinodal, totalmente ministerial, totalmente Cristo nian, no tanba ne’e fila-fali atu serví ba mundo.

Ha’u husu intercessão Virgem Maria nian ba imi, mai ita hotu, ba Igreja be namkari iha mundo, liu husi liafuan Servo de Deus Tonino Bello nian: «Santa Maria, feto laran-kma’us, fo han ami nia Igreja sira ho hakaran comunhão nian […]. Tulun Igreja sira atu hakat liu divisão sira iha Igreja nia laran. Hamutuk ho Igreja wainhira demónio fahe-malu nian tama iha nia knotak. Hamate ahi fahe-malu nian. Reconcilia fali hirak be fahe malu ona. Harahun rivalidade sira. Impede Igreja sira wainhira sira decide atu la’o mesak de’it, hodi ignora convergêcia sira be iha projeto comum» (Maria, Donna dei nostri giorni, Cinisello Balsamo 1993, 99).

Hein katak Na’i Maromak haraik graça ida ne’e mai ita: atu hametin abut iha domin Maromak nian atu ita bele moris iha comunhão. No nu’udar Igreja, ita bele sai sasin unidade no domin nian.

 

Texto original:

https://www.vatican.va/content/leo-xiv/it/homilies/2025/documents/20251026-giubileo-equipe-sinodali.html

Traduz husi: Zeferino Mesquita Almeida




27 October 2025
26 October 2025
19 October 2025
12 October 2025
9 October 2025
5 October 2025

Kona ba "Timor oan - Maromak oan"

    Nu'udar iniciativa pessoal husi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, husi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu husi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai husi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian.

Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé mai hato'o liu husi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.

Add comment

Comments

There are no comments yet.