Santo Padre Leão XIV nia homilia iha Missa Dominical,
hodi celebra Solenidade dedicação Basílica S. João Latrão nian
Basílica S. João Latrão, Domingo – 09.11.2025
Maun-alin no feton doben sira,
ohin ita celebra solenidade ba Dedicação Basílica Latrão nian – Basílica ida nebé sai nu’udar Roma nia Catedral –, nebé hamri’ik tiha ona iha século IV liu husi obra Papa Silvestre I nian. Ho Imperador Constantino nia hakarak mak harí Basílica ne’e, wainhira iha tinan 313, nia fo liberdade ba sarani sira atu haklaken sira nia fiar no hala’o culto sira.
Ita hanoin nafatin evento ida ne’e to’o ohin loron. Tanba sa? Loos duni katak atu hanoin fila-fali, ho ksolok no gratidão, acontecimento histórico ida nebé importante tebes ba Igreja nia moris, maibé la’os ida ne’e de’it. Basílica ida ne’e nu’udar “inan ba Igreja hot-hotu”, la’os de’it nu’udar monumento ida eh memória husi história ida: nu’udar «sinal Igreja nebé moris, harí liu husi apóstolo sira, no Cristo nu’udar fatuk-inan (cfr 1Pe 2,4-5)» (Pontifical Romano. Dedicação da Igreja e do altar), ho ida ne’e fo hanoin mos mai ita katak ita mos nu’udar «fatuk moris iha mundo ne’e hodi harí templo espiritual ida (cfr 1Pe 2,5)» (Conc. Ecum. Vat. II, Const. Dogm. Lumen gentium, 6). Ho razão ida ne’e mak, hanesan São Paulo VI, usa liafuan hirak ne’e iha ba comunidade sarani nian, «Igreja nia naran, nebé katak assembleia ema fiar nain sira nian, ba templo ida be halibur sira hotu» (Angelus, 9.11.1969). Ida ne’e mak comunidade eclesial, «Igreja, sociedade ema fiar nain sira nian, [nebé] hatudu nia estrutura exterior nebé toos no evidente iha Latrão» (ibid.). Tanba ne’e, ho tulun Maromak Futar Liafuan, mai ita hateke ba edifício ida ne'e hodi reflete mos ita nia an nu’udar Igreja.
Uluk-nanain, ita bele reflete kona ba nia alicerce sira. Importância husi alicerce sira ne’e evidente duni, iha aspecto balu bele mos halo ita la hakmatek. Ema sira be harí (edifício ne’e) la ke’e to’o kle’an hodi hetan nia base nebé toos natoon hodi harí sira seluk ne’e karik, construção sira tuir mai ne’e rahun tiha ona iha tempo hirak ba kotuk, eh bele mos rahun neneik ba neneik, to’o ita sira be agora iha laran ne’e mos bele hasoru perigo boot ida. Maibé, ema sira be uluk ita ne’e hatu’ur alicerce sira nebé toos ba ita nia Catedral ne’e, sira ke’e to’o kle’an, ho hakás-an, molok atu harí parede sira nebé ohin loron bele satan ita, no ida ne’e mak halo ita sente hakmatek liu tan.
Buat hirak ne’e hotu tulun ita atu reflete. Ita mos, nu’udar serviço-nain ba Igreja be moris ne’e, molok atu harí estrutura sira nebé boboot ne’e, ita precisa ke’e, iha ita nia aan rasik no iha sira be hale’u ita, atu bele hasai tiha material sira nebé la di’ak nebé bele taka dalan mai ita atu to’o ba fatuk-inan loloos mak Cristo (cfr Mt 7,24-27). São Paulo ko’alia mai ita kona ba ida ne’e ho loloos kedas iha Leitura Daruak, wainhira nia dehan katak «ema ida sei labele tau tan alicerce seluk ida ba alicerce nebé iha tiha ona, mak Jesus Cristo» (1Cor 3,11). No ida ne’e atu dehan katak ita fila nafatin ba Nia no ba Nia Evangelho, hodi laran-kma’us ba ação Espírito Santo nian. Ita la halo ida ne’e karik, edifício ida ne’e nia todan sei fo risco ba base sira nebé kbi’it laek.
Tanba ne’e, maun-alin no feton doben sira, wainhira ita serviço ho comitmento tomak atu serví ba Maromak nia Reino, ita keta ansi no keta sai superficial de’it: mai ita ke’e to’o kle’an, sai livre husi critério mundo nian, nebé dala-barak exige resultado ida nebé lalais de’it, basá la hatene sabedoria husi hein (la hatene atu hein). Igreja nia história husi tinan rihun ba rihun ne’e hanorin ita katak ho de’it haraik-an no paciência mak bele harí, ho Maromak nia tulun, comunidade fiar nain nebé loloos, be iha capacidade atu halekar caridade, missão, haklaken, celebra no serví Magistério apóstolo sira nian, nebé Templo ida ne’e mak sai nu’udar fatin dahuluk (cfr São Paulo VI, Angelus, 9.11.1969).
Ho ida ne’e, passagem ida nebé apresenta mai ita liu husi Evangelho be ita foin rona (Lc 19,1-10) haroman liu husi: Zaqueu, ema rico no kbi’it-nain, sente necessidade atu hasoru Jesus. Maibé, nia hatene katak nia badak liu atu bele haré Jesus, tanba ne’e, nia sa’e ba ai-leten, nu’udar gesto ida nebé la serve atu halo husi ema ida nebé ho estrato social hanesan nia, nebé toman ona atu simu buat hotu be nia hakarak iha bandeja, iha banco imposto nian sira, nu’udar tributo rasik. Maibé, iha ne’e, dalan nebé naruk no sa’e ba ai-leten sira ne’e Zaqueu haré nu’udar reconhecimento ba nia limite no hakat liu nia orgulho sira be taka dalan ba nia. Liu husi dalan ida ne’e mak nia bele hasoru Jesus, nebé dehan ba nia: «Ohin ha’u tem que ba o nia uman» (v. 5). Husi nebá kedas, husi hasoru malu ida ne’e, moris foun ida hahú ona iha nia (cfr v. 8).
Jesus muda ita no bolu ita atu ba serviço iha Maromak nia fatin construção, hodi forma ita ho matenek tuir Nia plano salvação nian. Iha tinan sira ikus ne’e, imagem husi “fatin construção” ne’e usa beibeik hodi descreve ita nia dalan nu’u Igreja. Nu’udar imagem kmo’ok ida, nebé ko’alia kona ba atividade, criatividade, comitmento, maibé mos kona ba hakás-an, problema sira nebé dala-ruma difícil atu resolve. Imagem ida ne’e hatudu hakás-an loloos, difícil, nebé ita nia comunidade sira hasoru loro-loron, liu husi fahe carisma sira no liu husi Bibi-atan sira nia orientação. Liliu, Igreja Roma nian sai sasin ba ida ne’e iha fase implementação Sínodo nian, nebé buat hirak be di’ak tiha ona husi serviço tinan naruk nia laran ikus mai husu atu confronta no verifica liu tan iha “prática”. Ida ne’e implica dalan ida nebé exigente, maibé ita labele desanima. Di’ak liu mak ita continua atu serviço, ho confiança, atu ita bele naktubun hamutuk.
Iha história edifício kmo’ok ida ne’e nian, nebé ohin ita mai hamutuk, nia la sees husi momento crítico sira, pausa sira, correção projeto nian sira wainhira construção ne’e la’o hela. Maibé, ho sira be uluk ita ne’e nia aten-brani (la hakiduk) mak ohin loron ita bele mai halibur iha fatin kmo’ok ida ne’e. Iha Roma, maske ho hakás-an lubuk ida, iha mos buat di’ak boot nebé moris. Ita keta husik atu kolen taka dalan mai ita hodi reconhece no celebra ida ne’e, atu bele hamoris no hafoun nafatin ita nia entusiasmo. Ho caridade nebé moris mos forma nafatin ita nia oin nu’udar Igreja, atu bele hatudu ho momoos ba ema hotu katak Igreja nu’udar «Inan», «inan ba Igreja sira hotu», bele mos dehan «mamá», hanesan São João Paulo II dehan ba ki’ikoan sira, iha duni celebração loron ida ohin nian (cfr Discurso ba ocasião Dedicação Basílica Latrão nian, 9.11.1986).
Ikus, ha’u hakarak temi aspecto essencial ida husi missão nu’udar Catedral nian: mak liturgia. Liturgia nu’udar «meta (ponto ikus) husi Igreja nia ação sira hotu […] no nu’u abut ida nebé hamoris kbi’it sira hotu» (Conc. Ecum. Vat. II, Const. Sacrossantum Concilium, 10). Iha liturgia, ita bele hetan tema sira hotu nebé ita temi tiha ona: ita hotu nu’udar Maromak nia templo, nu’udar Nia horik-fatin iha Espírito, no ita simu kbi’it atu haklaken Cristo iha mundo (cfr ibid., 2). Ho razão ida ne’e, celebração litúrgica ho atenção iha Pedro nia Trono, tem que hatudu mos natureza ida nebá atu bele serví nu’udar exemplo ba Maromak nia povo hotu, hodi respeita ba norma sira, tau atenção ba sensibilidade oioin husi ema hirak be participa, tuir princípio inculturação nebé sábio (cfr ibid., 37-38), no iha tempo nebé hanesan, liu husi fidelidade ba estilo solene tuir duni tradição romana, nebé bele halo di’ak barak ba ema hirak be participa ho ativo (cfr ibid., 14). Tau atenção makás atu nune’e, iha ne’e kmo’ok simples husi rito sira bele hatudu duni culto nia folin ba crescimento harmonioso husi Maromak futar Isin. Santo Agostinho dehan katak «kmo’ok ne’e mak domin de’it, no domin ne’e mak moris» (Discurso 365, 1). Liturgia ne’e nu’udar âmbito ida nebé hatudu lialoos ho dalan eminente; no ha’u hakarak atu se de’it mak hakbesik mai Altar Catedral Roma nian ne’e bele fila-fali ho graça nakonu, graça ida nebé Maromak hakarak atu hakonu iha mundo (cfr Ez 47,1-2.8-9.12).
Texto original:
Traduz husi: Zeferino Mesquita Almeida
[Jubileu Coro sira nian] SOLENIDADE ITA NA’I JESUS CRISTO LIURAI LALEHAN NO RAI NIAN
Praça S. Pedro, Domingo – 23.11.2025
MISSA IHA LORON MUNDIAL KIAK SIRA NIAN BA DALA-IX
SOLENIDADE DEDICAÇÃO BASÍLICA S. JOÃO LATRÃO NIAN
Basílica S. João Latrão, Domingo – 09.11.2025
HOMILIA IHA MISSA BA MATEBIAN SIRA
Rate Verano - Roma, Domingo – 02.11.2025
HOMILIA IHA SOLENIDADE SANTO SIRA NIAN – PROCLAMA S. JOÃO HENRY NEWMAN NU’UDAR “DOUTOR DA IGREJA”
Praça S. Pedro, Sábado – 01.11.2025
HOMILIA IHA MISSA HO ESTUDANTE UNIVERSITÁRIO SIRA HUSI UNIVERSIDADE PONTIFÍCIA SIRA
Basílica S. Pedro, Segunda-Feira – 27.10.2025
Kona ba "Timor oan - Maromak oan"
Nu'udar iniciativa pessoal husi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, husi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu husi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai husi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian. Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé hato'o husi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.
Add comment
Comments