LIA-MENON “URBI ET ORBI” HUSI SANTO PADRE LEÃO XIV

Published on 25 December 2025 at 20:32

LIA-MENON NO BÊNÇÃO “URBI ET ORBI”[1] HUSI SANTO PADRE LEÃO XIV

Husi Balcão central Basílica S. Pedro nian, Quinta-Feira – 25.12.2025

[Amu Papa nia lia-menon]

Maun-alin no feton doben sira,

«Mai ita hamutuk ho ksolok iha Na’i, basá moris tiha ona iha rai ita nia Maksoin. Ohin, dame loloos tun tiha ona mai hamutuk ho ita» (Antífona knananuk entrada ba Missa Kalan Fahe-rua). Liturgia husi Natal kalan hananu nune’e no nune’e mos lia-foun husi Belém ne’e to’o mai Igreja: Kosok-Oan be moris husi Virgem Maria ne’e mak Cristo, Aman haruka mai atu soi ita husi sala no mate. Nia mak ita nia dame: Ida nebé manán ódio no inimizade ho domin laran-luak Maromak nian. Tanba ne’e, «Na’i nia Natal ne’e nu’udar Natal dame nian» (São Leão Magno, Sermão 26).

Jesus moris iha balada han-fatin, basá la iha fatin ba Nia. Wainhira Nia moris tiha, Nia inan Maria «taka Nia ho hena no hatoba iha balada han-fatin» (cfr Lc 2,7). Maromak Oan, husi Nia mak cria buat hotu, ema la simu Nia no Nia fatin mak balada han-fatin.

Aman nia Liafuan rohan-laek, nebé lalehan labele rai de'it, hili atu mai iha mundo ho dalan nune’e. Tamba domin, Nia hakarak atu moris liu husi feto ida, atu bele partilha ita nia humanidade; tanba domin, Nia simu kiak no rejeição no identifica-An ho hirak nebé ema hewa’i no la simu.

Iha Jesus nia Natal, ita bele hatene ona saida mak sei orienta Maromak Oan nia moris tomak, to’o mate iha cruz: dalan ida nebé lakohi atu ita hasán nafatin todan sala nian, maibé Nia mak lori iha ita nia fatin, atu Nia mak lori todan hirak ne’e. Nia de’it mak bele halo ida ne’e. Maibé iha tempo nebé hanesan, ida ne’e hatudu mos saida mak ita bele halo, katak, ita ida-idak assume responsabilidade rasik. Loos duni, basá Maromak nebé cria ita sem ita, labele mos soi ita sem ita (cfr Santo Agostinho, Discurso 169, 11, 13), ne’e katak, sem ita nia livre vontade atu hadomi. Ema se mak la hadomi sei la hetan salvação, nia sei lakon. No ema nebé mak la hadomi nia maluk be bele haré, nia sei la bele hadomi Maromak nebé nia la haré (cfr 1Jo 4,20).

Maun-alin no feton sira, dalan dame nian mak ida ne’e: responsabilidade. Karik ita ida-idak – ho nível hot-hotu – em vez de dun ba ema seluk, uluk-nanain ita rasik reconhece ita nia sala sira no husu perdão ba Maromak, no iha tempo nebé hanesan, sente mos ema seluk nia terus, hatudu solidariedade ho hirak be kbi’it-laek, maka mundo ne’e sei muda.

Jesus Cristo mak ita nia dame, uluk-nanain tanba Nia soi ita husi sala no hafoin hatudu mai ita dalan atu tuir hodi bele hakat liu conflito sira, bele conflito interpessoal no mos internacional sira. La ho fuan nebé livre husi sala, fuan nebé hetan perdão, ita sei la bele sai mane no feto sira nebé hakmatek no ita sei la harí dame. Ho razão ida ne’e mak Jesus moris iha Belém no mate iha cruz: atu soi ita husi sala. Nia mak Maksoin. Ho Nia graça, ita ida-idak bele no tem que hakás-an atu rejeita ódio, violência, contraposição no bele pratica diálogo, dame, simu-malu.

Iha loron festa ida ne’e, ha’u hakarak hato'o ha’u nia saudação calorosa nu’udar aman ba sarani sira hotu, liliu ba hirak nebé iha Médio Oriente, nebé foin lalais ha’u hakarak atu hasoru iha ha’u nia viagem apostólica dahuluk. Ha’u rona sira nia ta’uk sira no ha’u hatene didi’ak sira nia sentimento impotência hodi hasoru dinâmica ukun nebé hakat liu sira. Kosok-Oan be ohin moris iha Belém ne’e mak Jesus rasik duni be dehan: «Imi horik iha Ha’u nia dame ba. Iha mundo ne’e imi sei hasoru susar oioin, maibé imi aten-brani ba: Ha’u manán tiha ona mundo!» (Jo 16,33).

Husi Nia mai ita husu justiça, dame no estabilidade ba Líbano, Palestina, Israel no Síria, hodi laran-metin ba liafuan divina hirak ne’e: «Pratica justiça mak sei hetan dame. Respeita justiça mak sei hetan hakmatek no segurança ba nafatin» (Is 32,17).

Mai ita entrega Continente Europeu tomak ba Liurai-Oan Dame nian, husu ba Nia atu inspira nafatin espírito comunitário no serviço hamutuk, metin ba nia abut sarani nian no nia história sira, hamutuk no simu ema hirak nebé kuran. Mai ita harohan liliu ba povo ucraniano nebé simu terus barak: atu kilat nia tarutu sira bele hotu ona no ema hotu nebé ema hotu nebé envolve, hetan suporta husi comunidade internacional, bele aten-brani atu halo diálogo ho dalan loloos, direto no respeitoso.

Husi Kosok-Oan Belém nian, mai ita husu dame no consolação ba vítima husi funu hotu be la’o hela iha mundo ne’e, liliu ba hirak nebé ema haluha; no ba ema sira nebé sofre tamba injustiça, tamba instabilidade política, tamba perseguição religiosa no terrorismo. Ha’u hakarak hanoin liliu maun-alin no feton sira husi Sudão, husi Sudão Sul, Mali, Burquina Faso no República Democrática Congo.

Iha loron ikus Jubileu Esperança nian ne’e, mai ita harohan ba Maromak be halo-An ba ema, (husu tulun) ba povo doben iha Haiti, atu bele hapara violência ho dalan oioin iha nação nebá atu bele hakat bao in ho dalan dame no reconciliação nian.

Kosok-Oan Jesus inspira ema hotu nebé iha responsabilidade política iha América Latina, atu nune’e, hasoru desafio oioin, bele fo fatin ba diálogo ba ema hotu nia di’ak no dehan la’e ba preconceito ideológico sira nebé fahe.

Ita harohan ba Liurai-Oan Dame nian, husu atu haroman Myanmar ho roman futuro reconciliação nian: fo fila-fali esperança ba geração foinsa’e sira nian, atu guia povo birmanês hotu tuir dalan dame nian no acompanha hirak be la iha uma, segurança no laran-metin iha futuro.

Ita husu ba Nia atu hadi’a fali amizade entre Tailândia no Camboja no atu parte hirak nebé responsável bele serviço ba dame no reconciliação.

Ba Nia ita tau confia mos população sira husi Ásia do Sul no Oceânia, nebé ikus-ikus ne’e hasoru desastre natural makás, no sobu comunidade barak (nia hela-fatin). Hasoru susar hirak nune’e, ha’u convida hot-hotu atu hafoun fila-fali ita nia comitmento hamutuk atu tulun ema sira be terus.

Maun-alin no feton doben sira,

iha nakukun kalan nian, «Roman loloos mai iha mundo, Ida nebé fo roman ba ema ida-idak» (Jo 1,9), maibé «Nia ema sira la simu Nia» (Jo 1,11). Ita keta indiferente ba ema hirak nebé terus, basá Maromak la indiferente ba ita nia mukit sira.

Hola isin nu’udar ema, Jesus assume mos ita nia fragilidade, sai mos hanesan ita ida-idak: hamutuk ho ema hirak nebé la iha tan buat ida no lakon buat hotu, hanesan ema hirak be iha Gaza; hamutuk ho ema hirak nebé hamlaha no kiak, hanesan povo Iémen; hamutuk ho ema hirak nebé halai sai husi sira nia rain rasik hodi buka moris iha fatin seluk, hanesan refugiado no migrante sira be hakat liu Mediterrâneo eh hakat liu Continente americano; hamutuk ho ema hirak nebé lakon serviço no hirak nebé buka hela serviço, hanesan foinsa’e barak nebé hasoru dificuldade atu hetan serviço; hamutuk ho ema hirak nebé ema seluk explora, hanesan serviço-nain barak nebé ema selu la justo; hamutuk ho ema hirak be iha dadur laran, no dala-barak, moris ho condição nebé la humano.

Harohan dame nian nebé hasa’e husi parte hotu iha mundo, to’o ba Maromak futar-fuan, hanesan poeta ida hakerek:

«La’os dame husi cessar-fogo,

la’os mos asu-fuik no bibi-oan nia visão,

maibé liliu

hanesan iha fuan wainhira ksolok hotu tiha ona,

no ita bele ko’alia de’it kona ba kole ida be makás.

[…]

Husik nia mai de repente,

hanesan ai-funan selvagem sira,

basá fatin ne’e

precisa duni nia: dame selvagem»[2].

Iha loron santo ida ne’e, mai ita loke ita nia fuan ba maluk sira nebé mukit no terus. Atu nune’e, ita loke ita nia fuan ba Kosok-Oan Jesus, nebé ho liman nakloke no simu ita no hatudu nia divindade: «ba ema hirak nebé simu Nia, Nia haraik kbi’it atu bele sai Maromak nia oan» (Jo 1,12).

La kleur tan Tinan Jubileu nian sei remata. Odamatan Santa sira sei taka, maibé Cristo, ita nia esperança, sei hela nafatin hamutuk ho ita. Nia mak Odamatan nebé nakloke nafatin, nebé lori ita ba moris divina. Lia-foun ksolok loron ohin nian mak ida ne’e: Kosok-Oan be moris ne’e mak Maromak be halo-An ba ema; Nia la mai atu condena, maibé atu soi; Nia la mai liu de’it; Nia mai atu horik no fo Nia An rasik. Iha Nia mak kanek hotu sei hetan cura no fuan sira hotu sei hetan hakmatek no dame. «Na’i nia Natal mak Natal dame nian».

Husi fuan, ha’u desejo Natal ksolok no santo ida ba hot-hotu.

 

[Amu Papa nia saudação Natal nian ba povo no nação sira hotu ho lian oioin, no continua ho Bênção “Urbi et Orbi”]

 

[1] “Urbi et Orbi”: katak ba cidade Roma (Urbi) no ba mundo (Orbi); nu’udar bênção solene Amu Papa nian iha ocasião importante sira hanesan: Natal, Páscoa no Papa Foun nia apresentação dahuluk ba mundo. Bênção ida ne’e bele mos haraik Indulgência Plenária ba peregrino sira nebé confessa tiha ona, ho intenção moos hakarak atu simu indulgência.

[2] Y. Amichai, “Wildpeace”, in The Poetry of Yehuda Amichai, Farrar, Straus and Giroux, 2015.

 

Texto original:

https://www.vatican.va/content/leo-xiv/it/messages/urbi/documents/20251225-urbi-et-orbi-natale.html

Traduz husi: Zeferino Mesquita Almeida



25 December 2025
23 November 2025
16 November 2025
9 November 2025

Kona ba "Timor oan - Maromak oan"

    Nu'udar iniciativa pessoal husi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, husi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu husi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai husi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian. 

Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé hato'o husi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.

Add comment

Comments

There are no comments yet.