Catequese husi Santo Padre Leão XIV ba ocasião celebra aniversário Declaração Conciliar Nostra aetate ba dala-60°
Praça S. Pedro – Quarta-Feira, 29.10.2025
Maun-alin no feton doben sira; peregrino fiar-nain sira no representante husi tradição religiosa sira be la hanesan! Bom dia, bem vindo!
Centro husi reflexão loron ohin nian, iha Audiência Geral ida ne’e, be dedica ba diálogo inter-religioso, ha’u hakarak coloca Na’i Jesus nia liafuan ba feto Samaritana: «Maromak nu’udar espírito, no ema hirak be hana’i Nia tem que hana’i ho espírito lialoos nian» (Jo 4,24). Iha Evangelho, hasoru malu (entre Jesus ho Samaritana ne’e) hatudu essência loloos husi diálogo religioso: intercâmbio ida nebé harí wainhira ema nakloke ba malu ho loos, rona malu no hariku malu. Diálogo ida nebé moris liu husi hamrook: Maromak nia hamrook ba ema nia fuan no ema nia hamrook ba Maromak. Iha bee-matan Sicar, Jesus hakat liu barreira cultura, género no religião nian. Convida samaritana ne’e ba compreensão foun ida kona ba culto, nebé la hela de’it iha fatin particular ida – “la’os de’it iha foho ne’e, la’os de’it mos iha Jerusalém” – maibé hala’o liu husi Espírito no lialoos. Momento ida ne’e capta centro husi diálogo inter-religioso: descobre Maromak nia presença, liu fali fronteira hot-hotu, no convite atu buka hamutuk Maromak ho respeito no haraik-an.
Tinan nen-nulu liu ba, iha loron 28 fulan outubro tinan 1965, Concílio Vaticano II, liu husi promulgação ba Declaração Nostra aetate, loke horizonte foun ida ba hasoru malu (encontro), respeito no hospitalidade espiritual. Documento be nakonu ho roman ida ne’e hanorin ita atu hasoru malu ho ema sira husi religião seluk la’os nu’udar estrangeiro, maibé nu’u belun iha dalan hanesan hodi buka lialoos; atu respeita buat hirak be la hanesan, afirma ita nia humanidade comum; no atu discerne, iha religião ida-idak nia hanorin, reflexo husi Mistério divino ida de’it nebé hako’ak criação hotu.
Liliu, ita labele haluha katak orientação dahuluk husi Nostra aetate dirige ba mundo judeu sira nian, nebé São João XXIII hakarak atu harí fila-fali relação original. Ba dala-uluk iha história Igreja nian, nebé Igreja tem que foti forma husi tratado doutrinal ida (Igreja hahú hakerek documento oficial ida) kona ba cristianismo nia abut sira be mai husi judaico, be iha plano bíblico no teológico representa ponto nebé la fila tan ba kotuk. «povo be iha Testamento Foun liga espiritualmente ba Abraão nia geração. Nune’e, Cristo nia Igreja reconhece katak abut no eleição husi nia fiar ne’e hetan tiha ona, tuir mistério divino husi salvação, iha patriarca sira, iha Moisé no iha profeta sira» (NA, 4). Ho nune’e, Igreja, «hanoin fila-fali nia rikusoin ho judeu sira, no la’os dudu liu husi razão política, maibé liu husi caridade religiosa evangelho nian, laran-moras fali ba ódio sira, perseguição no manifestação antissemitismo ba ema judeu sira, nebé halo husi ema hotu iha tempo saida de’it» (ibid.). Husi nebá kedas, ha’u nia predecessor sira condena ona antissemitismo ho liafuan sira nebé claro. Nune’e ha’u mos confirma fali katak Igreja la tolera antissemitismo no combate antissemitismo, tanba Evangelho rasik.
Ohin loron ita bele haré ho gratidão ba buat hotu nebé hala’o tiha ona iha diálogo judaico-católico iha década nen (6) ne’e. Ida ne’e la’os de’it tanba ema nia esforço, maibé tanba ita nia Maromak nia tulun, nebé tuir cristão nia fiar, ida ne’e rasik mos nu’udar diálogo. Ita labele nega katak iha período hirak ne’e iha mos desentendimento sira, dificuldade no conflito sira nebé, oinsá ba mos, sei la taka dalan ba continuação husi diálogo ida ne’e. Ohin loron mos ita labele husik atu circunstância política no injustiça sira husi ema balun atu desvia tiha ita husi amizade, liliu tanba to’o ohin loron ita alcança buat barak ona.
Espírito Nostra aetate nian continua haroman nafatin Igreja nia dalan. Igreja reconhece katak religião hot-hotu bele reflete «lialoos nia roman nebé haroman ema hot-hotu» (n. 2) no buka resposta ba mistério boot sira husi ema nia existência, ho dalan ida ne’e mak diálogo tem que sai la’os de’it intelectual, maibé kle’an liu make spiritual. Declaração ida ne’e convida sarani hot-hotu – bispo sira, na’ilulik, ema consagrado no sarani sira hotu – atu participa ho loloos iha diálogo no iha colaboração ho ema sira husi religião sira seluk, reconhece no promove buat hotu nebé di’ak, loos no santo iha sira nia tradição (cf. Ibid.). Ohin loron, ida ne’e importante iha quase cidade hotu iha mundo, tanba ema muda husi fatin ida ba fatin seluk, ita nia diversidade espiritual no buat sira be ita iha ne’e mos precisa atu iha encontro no moris hamutuk nu’u maun no alin. Nostra aetate fo hanoin mai ita katak diálogo loloos ne’e kuda nia abut iha domin, fundamento único dame nian, justiça no simu-malu nian, iha tempo nebé hanesan, rejeita tebes duni forma discriminação eh perseguição oioin, afirma dignidade hanesan ema hotu nian (cf. NA, 5).
Tanba ne’e, maun-alin no feton sira, iha Nostra aetate nia tinan ba dala nen-nulu ne’e, ita bele husu mai ita nia an: saida mak ita bele halo hamutuk? Resposta simples de’it: hala’o hamutuk. Liu fali buat hirak be liu tiha ona, ita nia mundo precisa ita nia unidade, amizade no colaboração. Ita nia religião ida-idak bele contribui atu halo kmán ema nia terus no tau-matan ba ita nia uma comum, ita nia planeta Rai. Ita nia tradição ida-idak hanorin hotu lialoos, domin, simu-malu, justiça no dame. Ita tem que afirma fila-fali serviço ba humanidade iha momento hot-hotu. Hamutuk, ita tem que matan-moris hasoru abuso ba Maromak futar-naran, abuso ba religião no diálogo ne’e rasik, nune’e mos hasouru perigo sira nebé representa husi fundamentalismo religioso no husi extremismo. Ita tem que ko’alia mos kona ba desenvolvimento responsável husi Inteligência Artificial, basá, karik nia sai hanesan alternativa ba ema, nia bele viola makás ema nia dignidade rohan-laek no neutraliza tiha ema nia responsabilidade fundamental sira. Ita nia tradição sira iha contribuição nebé boot atu oferece ba humanização tecnologia, no precisa atu inspira nia regulamentação hodi defende ema nia direito fundamental sira.
Hanesan ita hotu hatene, ita nia religião sira hanorin katak dame ne’e hahú husi ema nia fuan. Atu dehan katak, religião bele hala’o papel essencial. Ita tem que fo fila-fali esperança ba ita nia moris rasik, ba ita nia família sira, bairro sira, escola sira, aldeia sira, nação sira no ba ita nia mundo. Esperança ida ne’e hahú husi ita nia fiar ba ita nia religião, iha convicção ida katak: mundo foun ne’e possível.
Tinan nen-nulu liu ba Nostra aetate lori esperança ba mundo liu tiha Funu Mundial Daruak. Ohin loron, ita hetan convite atu hametin fila-fali esperança ida ne’e iha ita nia mundo be rahun tanba funu no ita nia ambiente natural be foer tiha ona ne’e. Mai ita colabora, basá karik ita hamutuk mak buat hotu sei possível. Mai ita hamutuk atu buat ida labele fahe tan ita. No ho espírito ida ne’e, ha’u hakarak hato’o ha’u nia gratidão dala ida tan ba imi nia presença no amizade. Ita fahe espírito amizade no colaboração ida ne’e ba mos geração sira be sei mai, basá ida ne’e mak ai-riin diálogo loloos nian.
No agora, mai ita hakmatek hodi harohan iha nonook nia laran: oração iha kbi’it atu muda ita nia atitude, hanoin, liafuan no hahalok.
[Santo Padre cumprimenta peregrino sira husi rai no lian oi-oin]
Texto Original:
https://www.vatican.va/content/leo-xiv/it/audiences/2025/documents/20251029-udienza-generale.html
Traduz husi: Zeferino Mesquita Almeida
AUDIÊNCIA GERAL - Catequese (Aniversário Nostra Aetate)
Praça S. Pedro – Quarta-Feira, 29.10.2025
AUDIÊNCIA GERAL (22.10.2025)
Ciclo Catequese - Jubileu 2025 (Jesus Cristo ita nia Esperança)
[TETUN] AUDIÊNCIA GERAL (15.10.2025)
Ciclo Catequese - Jubileu 2025 (Jesus Cristo ita nia Esperança)
[TETUN] AUDIÊNCIA GERAL (08.10.2025)
Ciclo Catequese - Jubileu 2025 (Jesus Cristo ita nia Esperança)
[TETUN] AUDIÊNCIA GERAL (01.10.2025)
Ciclo Catequese - Jubileu 2025 (Jesus Cristo ita nia Esperança)
[TETUN] AUDIÊNCIA GERAL (24.09.2025)
Ciclo Catequese - Jubileu 2025 (Jesus Cristo ita nia Esperança)
Kona ba "Timor oan - Maromak oan"
Nu'udar iniciativa pessoal husi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, husi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu husi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai husi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian.
Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé mai hato'o liu husi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.
Add comment
Comments