AUDIÊNCIA GERAL (19.11.2025)

Published on 19 November 2025 at 16:15

Ciclo Catequese - Jubileu 2025 (Jesus Cristo ita nia Esperança)

IV. Jesus nia Moris-hi’as no desafio sira iha mundo ohin loron

Espiritualidade Páscoa nian no ecologia integral

Praça S. Pedro – Quarta-Feira, 19.11.2025

Maun-alin no feton doben sira, bom dia! No bem-vindo!

Iha Tinan Jubileu nian ida ne’e, be dedica ba esperança, ita reflete hela kona ba relação entre Cristo nia Moris-hi’as ho desafio mundo ohin loron nian, eh bele dehan mos katak ita nia desafio. Dala-ruma, Jesus be Moris-hi’as, husu mos mai ita: «Tamba sá mak o tanis? O buka se?». Basá, desafio sira ne’e la’os atu ita hasoru mes-mesak no matawén sira sai nu’udar dom moris nian hodi purifica ita nia matan no halo ita livre hodi haré.

Evagelista João dada ita nia atenção ba buat particular ida nebé ita la hetan iha Evangelho sira seluk: tanis iha rate be mamuk nia oin, Madalena la reconhece kedas Jesus be moris-hi’as, maibé nia hanoin katak ema be hein jardím nebá ruma. Tanba iha sexta-feira santa, haktuir tiha ona oinsá mak ema haloot Jesus nia isin-mate, texto ne’e específico los: «Hafoin, iha fatin be ema hedi Nia ba cruz, iha mos jardím ida, no iha jardím ne’e iha rate foun ida, nebé seidauk haloot ema ruma. Hafoin sira haloot Jesus iha nebá, basá loron ne’e nu’u loron Preparação ema judeu sira nian no mos tanba rate ne’e mak besik» (Jo 19,40-41).

Hafoin buat hotu remata tiha, iha sábado be hakmatek no jardím be kmo’ok, luta dramática entre nakukun no naroman nian hahú liu husi (Maromak) Oan nia traição, prisão, abandono, ema condena, ema hamoe, Nia nebé «hadomi Nia belun sira iha mundo, no hadomi sira to’o rohan» (cfr Jo 13,1). Kuda no tau-matan ba jardím ne’e nu’udar knaar original (cfr Gn 2,15) nebé Jesus halo tiha ona. Nia liafuan ikus iha cruz - «Buat hotu tuir loos ona» (Jo 19,30) – convida ema ida-idak atu hala’o fila-fali knaar nebé hanesan, Ninia knaar. Tanba ne’e, «Nia hakru’uk, no husik i’is ikus» (v. 30).

Maun-alin no feton doben sira, Maria Madalena la totalmente sala ida, wainhira nia hanoin katak ema be hein jardím ruma! Loos duni katak Maria precisa rona fila-fali nia naran (wainhira Jesus bolu nia) hodi compreende Jesus nia knaar nu’udar Ema Foun, Ida nebé texto S. João seluk dehan katak: «Ida nebé hafoun buat hotu» (Ap 21,5). Papa Francisco liu husi Encíclica Laudato si’, hatudu mai ita necessidade extrema kona ba contemplação: ema la sai hanesan ida be tau-matan ba jardím ne’e karik, nia sei sai ida be estraga duni jardím ne’e. Tanba ne’e, esperança sarani nian ne’e mak hatán ba desafio sira nebé humanidade hasoru hela ne’e, hela iha jardím be ema haloot Jesus Crucuficado ba ne’e, hodi sai nu’udar fini ida hodi moris-hi’as no fo fuan barak.

Lalehan la lakon, maibé hetan fila-fali ona. Nune’e, Jesus nia mate no moris-hi’as sai nu’udar abut ba espiritualidade ecologia integral nian, karik la ho base ida ne’e mak liafuan fiar nian sira sei la iha influência ba realidade, no liafuan ciência nian sira sei la tama ba to’o fuan. «Cultura ecologia nian labele reduz ba de’it resposta urgente no parcial lubuk oan ida hodi hatán ba problema nebé mosu liga ho degradação ambiental, tesi-ai arbiru no poluição. Maibé precisa muda maneira atu haré, atu hanoin, atu ukun, atu hanorin, atu moris no atu fiar, hodi tahan hasoru buat nebé bele sobu moris ne’e» (Laudati si’, 111).

Tanba ne’e mak ita ko’alia kona ba conversão ecológica, nebé moris sarani nian labele haketak husi ida nebé Jesus husu atu muda. Sinal ida ne’e ita bele haré husi Maria (Madalena) nia fila-an, iha Páscoa dadér ne’e: liu husi conversão de’it mak ita bele hakat liu husi matawén ba to’o Jerusalém foun. Passagem ida ne’e, nebé hahú husi fuan no espiritual, muda mos história, halo ita compromete mai ita nia an publicamente, hamoris solidariedade nebé hahú agora protege ema no criatura sira husi asu-fuik nia kan, ho Bibi-oan nia naran no kbi’it.

Ho nune’e, Igreja nia oan mane no feto sira ohin loron bele hetan foinsa’e rihun ba rihun no feto no mane barak seluk nebé ho hakarak di’ak hodi rona ba halerik ema kiak sira nian no rai nia halerik nebé to’o ba sira nia fuan. Iha mos ema barak nebé hakarak – atu liu husi sira nia relação direta ho criação – bele hetan harmonia foun ida nebé lori sira hakat liu sofrimento moris nian. Iha sorin seluk, «lalehan haklaken Maromak nia glória, firmamento fo sai Nia futar-liman nia obra. Loron ida tatoli liafuan ba (loron) ida seluk; kalan ida fo lia-menon ba (kalan) ida seluk. La’os liafuan eh discurso be ema ida la hatene; Nia lian to’o ba rai hot-hotu, Nia liafuan to’o mos ba rai balun sira» (Sal 19,1-4).

Hein katak Espírito bele haraik capacidade mai ita atu rona hirak be la iha lian. Nune’e, ita sei haré saida mak matan seidauk bele haré: jardím nebá, eh Lalehan, nebé ita sei ba to’o wainhira ita hala’o hotu ona ida-idak nia knaar.

 

[Amu Papa cumprimenta peregrino sira husi rai no lian oi-oin]

 

Texto Original:

https://www.vatican.va/content/leo-xiv/it/audiences/2025/documents/20251119-udienza-generale.html 

Traduz husi: Zeferino Mesquita Almeida



19 November 2025
12 November 2025
5 November 2025
29 October 2025
22 October 2025
15 October 2025

Kona ba "Timor oan - Maromak oan"

    Nu'udar iniciativa pessoal husi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, husi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu husi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai husi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian. Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé mai hato'o husi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.

Add comment

Comments

There are no comments yet.