MISSA NO BÊNÇÃO BA PÁLIO SIRA BE FAHE BA ARCEBISPO METROPOLITANO FOUN SIRA – IHA SOLENIDADE APÓSTOLO S. PEDRO NO S. PAULO
Basílica S. Pedro – Domingo, 29.06.2025
Maun-alin no bin-feton doben sira:
ohin ita celebra maun-alin nain rua iha fiar, Pedro no Paulo, be ita reconhece nu’u ai-riin Kreda nian no ita hahí nu’udar patrono ba diocese no cidade Roma.
Apóstolo nain-rua nia história ne’e husu mai ita, nu’udar comunidade husi Na’i nia discípulo sira be oras ne’e sei la’o iha rai ne’e. Liliu, haré ba sira nia sasin, ha’u hakarak ko’alia aspecto rua: comunhão eclesial (Igreja nia hamutuk) no vitalidade fiar nian.
Uluk-nanain, comunhão eclesial. Liturgia ba solenidade ida ne’e hatudu mai ita oinsá mak Pedro ho Paulo hala’o moris ho destino único ida, mak martírio, nebé halo sira hamutuk kedas ho Cristo. Iha Leitura dahuluk, ita hetan Pedro be dadur hela hodi hein de’it atu simu castigo (cfr. Act 12,1-11); iha Leitura Daruak, apóstolo Paulo mos ema kesi-metin hela, liu husi nia testamento haktuir katak nia ran sei fakar ho hasa’e ba Maromak (Cfr. 2Tim 4,6-8.17-18). Tanba ne’e, atu Pedro eh Paulo, fo sira nia moris tanba Evangelho.
Maibé, comunhão iha confissão fiar ida nian ne’e la sai nu’udar conquista dame nian ba sira nain-rua. Apóstolo nain-rua alcança conquista ne’e nu’udar dalan ikus ida nebé to’o mai hafoin hakat tiha dalan naruk ida, nebé sira simu fiar no moris apostolado ho dalan nebé la hanesan. Sira nia fraternidade iha Espírito la halakon diferença sira nebé sira iha uluk: Simão nu’udar pescador husi Galileia, Saulo nu’udar matenek-nain nebé metin pertence ba grupo fariseu nian; Pedro husik kedas buat hotu hodi tuir Na’i; Paulo persegue sarani sira ikus mai Cristo be moris-hi’as mak muda rasik nia; Pedro haklaken liliu ba ema judeu sira; Paulo simu kna’ar ida atu lori Liafuan Di’ak ba gentio sira.
Hanesan ita hatene katak, entre sira nain-rua mos la do’ok husi conflito iha relação ho ema gentio sira, to’o Paulo rasik dehan: “wainhira Cefas (Pedro) to’o iha Antioquia, ha’u hirus kedas nia iha ema sira oin, basá nia sala duni” (Gal 2,11). Kona ba problema ida ne’e, hanesan ita hatene, resolve iha Concílio Jerusalém, nebé apóstolo nain-rua sei descute malu nafatin.
Belun sira, Pedro ho Paulo nia história hanorin ita katak comunhão ida be Maromak hakarak husi ita ne’e nu’udar harmonia ida husi lian no oin, no la hasai liberdade ema ida-idak nian. Ita nia Padroeiro nain-rua ne’e liu husi dalan nebé la hanesan, iha hanoin la hanesan, dalaruma descute malu no la simu malu ho lialoos Evangelho nian. Maibé ida ne’e la taka-dalan ba sira atu moris tuir concordia apostolorum, katak comunhão moris ida iha Espírito, sintonia ida be buras iha diversidade. Hanesan Santo Agostinho dehan, “ita celebra Apóstolo nain rua nia Paixão iha loron ida de’it. Sira nain rua no forma ser ida de’it. Maske terus iha loron nebé la hanesan, maibé sira forma ser ida de’it” (Sermão 295, 7.7).
Buat hirak ne’e halo ita reflete kona ba dalan comunhão eclesial. Comunhão eclesial ne’e moris liu husi impulso Espírito nian, tau hamutuk diversidade no harí ponte unidade nian iha carisma oioin, dom oioin no ministério oioin. Importante atu aprende liu husi forma hirak ne’e hodi moris iha comunhão, hanesan unidade iha diversidade, atu nune’e ho dom oioin, nebé liga ho confissão fiar be ida de’it, bele contribui ba haklaken Evangelho. Ita la’o iha dalan ida ne’e, hateke duni ba Pedro no Paulo, basá ita hotu iha necessidade ba fraternidade ida ne’e. Kreda precisa fraternidade ida ne’e, relação entre leigo sira ho na’ilulik sira, entre na’ilulik sira ho Bispo sira, entre Bispo sira ho Papa precisa fraternidade ne’e; hanesan mos ita precisa moris pastoral, diálogo ecuménico no relação amizade nebé Igreja hakarak hametin ho mundo. Hakás-an atu halo ita nia diversidade sira sai nu’udar laboratório unidade no comunhão nian ida, fraternidade no dame-malu nian atu nune’e ema ida-idak iha Igreja ho nia história pessoal, bele aprende atu la’o hamutuk ho ema seluk.
São Pedro no São Paulo halo mos mahusuk ida mai ita kona ba vitalidade husi ita nia fiar(moris fiar nian). Loos duni katak, iha experiência discipulado nian sempre iha risco atu monu iha toman sira, iha ritualismo, monu ba padrão pastoral hirak be repete beibeik sem hafoun no kaer ba desafio sira tempo ohin loron nian. Iha Apóstolo nain-rua nia história fali, inspira ita liu husi sira nia disponibilidade atu nakloke ba mudança, husik sira nia an atu desafia husi acontecimento sira, husi sorumutu no situação concreta husi comunidade sira, atu buka dalan evangelização foun liu husi problema no mahusuk sira be hato’o liu husi sira nia maun-alin no feton fiar nian sira.
No iha centro husi Evangelho be ita rona, iha mahusuk ida be Jesus halo ba nia discípulo sira, no ohin mos hato’o mai ita, atu ita bele discerne se ita nia dalan fiar nian ne’e sei conserva hela dinamismo no vitalidade ka lae, se ahi ita nia relação nian ho Na’i Maromak ne’e sei lakan ka lae: “no imi dehan Ha’u ne’e se los?” (Mt 16,15).
Loro-loron, iha cada horas história nian ita tenke atenção beibeik ba mahusuk ne’e. Karik ita lakohi atu ita nia moris sarani ne’e hanesan de’it herança ida be hatutan mai to’o ita, hanesan dala-barak Papa Francisco fo hanoin, importante atu sai husi risco fiar ida nebé kole no hakmatek de’it iha fatin, atu ita bele husu ba ita-an: se mak Jesus Cristo mai ita ohin loron? Jesus ocupa fatin ida nebé iha ita nia moris no iha ação Igreja nian? Oinsá mak ita bele sai sasin ba esperança ida ne’e iha moris loro-loron no haklaken ba hirak be ita hasoru?
Maun-alin no bin-feton sira, exercício discernimento be moris husi mahusuk hirak ne’e, fo biban atu ita nia fiar no Igreja hafoun-an nafatin no koko dalan foun no prática foun sira kona ba haklaken Evangelho. Ida ne’e hamutuk tan ho comunhão, tenke sai ita nia hakarak dahuluk. Ohin loron, liliu ha’u hakarak ko’alia ba Igreja be iha Roma, basá liu tan Igreja sira seluk, Igreja be iha Roma sai nu’udar sinal unidade no comunhão, Igreja be moris ho fiar moris nian, Comunidade discípulo sira nian ida be sai sasin ba ksolok no consolação Evangelho nian iha ema nia situação saida de’it.
Ho ksolok comunhão ida ne’e, nebé São Pedro no São Paulo nia dalan convida ita atu kuda comunhão ne’e, ha’u hakarak haksék ha’u nia maun-alin Arcebispo sira nebé ohin simu Pálio. Belun sira, sinal ida ne’e, ho momento be hanesan fo hanoin mai ita kona ba serviço pastoral nebé imi hala’o, exprime imi nia comunhão ho Bispo Roma nian, atu nune’e liu husi unidade fiar católica nian, imi ida-idak bele hatutan liu tan iha Igreja local hirak be imi ukun.
Tuir mai, ha’u hakarak haksék membro Sínodo husi Igreja Greco-Católica Ucrania nian: obrigado ba imi nia presença iha ne’e no imi nia zelo pastoral. Atu Na’i bele haraik paz ba imi nia povo!
Ho gratidão kle’an ha’u haksék Delegação husi Patriarcado Ecuménico, nebé haruka husi ita nia belun boot Sua Santidade Bartolomeu.
Maun-alin no bin-feton doben sira, hametin liu husi sasin husi santo Apóstolo Pedro no Paulo nian, mai ita la’o hamutuk iha fiar no comunhão no husu sira nia harohan-da’et mai ita hotu, ba cidade Roma, ba Kreda no ba mundo tomak.
Texto original:
https://www.vatican.va/content/leo-xiv/pt/homilies/2025/documents/20250629-omelia-pallio.html
Traduz husi: Zeferino Mesquita Almeida
[TETUN] SANTO PADRE NIA HOMILIA IHA SOLENIDADE S. PEDRO NO S. PAULO
MISSA NO BÊNÇÃO BA PÁLIO SIRA BE FAHE BA ARCEBISPO METROPOLITANO FOUN SIRA – IHA SOLENIDADE APÓSTOLO S. PEDRO NO S. PAULO
[TETUN] HOMILIA IHA SOLENIDADE ‘JESUS FUTAR-FUAN SANTO’ NO ORDENAÇÃO BA NA’ILULIK NAIN-32
MISSA NO ORDENAÇÃO BA NA’ILULIK NAIN-32 IHA SOLENIDADE JESUS FUTAR-FUAN SANTO
[TETUN] SANTO PADRE NIA HOMILIA IHA SOLENIDADE 'CORPUS DOMINI'
SANTÍSSIMO CORPO E SANGUE DE CRISTO
[TETUN] HOMILIA - SOLENIDADE SANTÍSSIMA TRINDADE (JUBILEU DESPORTO NIAN)
PAPA LEÃO NIA HOMILIA, IHA SOLENIDADE SANTÍSSIMA TRINDADE NIAN
Kona ba "Timor oan - maromak oan"
Nu'udar iniciativa pessoal husi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, husi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu husi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai husi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian.
Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé mai hato'o liu husi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.
Add comment
Comments