[TETUN] HOMILIA IHA MISSA CANONIZAÇÃO BA BEATO PIER GIORGIO FRASSATI & BEATO CARLO ACUTIS

Published on 7 September 2025 at 19:58

Santo Padre Leão XIV nia homilia iha missa dominical, Domingo ba dala-XXIII, Tempo Comum

Praça São Pedro – Domingo, 07.09.2025

[Amu Papa nia liafuan molok atu hahú Missa]

     Bom dia ba hot-hotu! Bom Domingo no bem-vindo! Obrigado!

     Maun-alin no bin-feton sira, ohin ne’e nu’udar festa kmo’ok liu ba Italia tomak, ba Igreja no mundo tomak! Molok atu hahú celebração solene Canonização nian ne’e, ha’u hakarak cumprimenta no dehan liafuan ruma ba imi hotu, basá, husi parte seluk celebração ne’e solene los, no parte ida mos nu’udar loron ksolok boot ida! Ha’u hakarak liliu atu cumprimenta jovem sira, labarik sira, nebé mai iha Missa ida ne’e! Ida ne’e nu’udar Maromak nia bênção loloos: ita hotu hasoru malu ho mos hirak nebé mai husi nação oioin. Ida ne’e duni mak dom fiar nian nebé ita hakarak fahe.

     Wainhira Missa remata tiha, karik imi sei iha paciência uitoan, ha’u sei liu ba Praça laran atu cumprimenta imi hotu. Nune’e, karik imi iha dook nebá, ha’u hein katak ita bele cumprimenta malu…

     Ha’u cumprimenta mos família husi Beato nain rua be la kleur tan sei sai Santo, Delegação oficial sira, Bispo barak no na’ilulik sira be mai iha ne’e. Mai ita basa-liman ba sira hotu, obrigado ba imi hotu tanba bele mai iha ne’e! Religioso no religiosa sira, Ação Católica!

     Mai ita prepara-an ba celebração litúrgica ida ne’e ho harohan, ho fuan nakloke, ho hakarak atu simu duni Na’i nia graça. Mai ita sente iha ita nia fuan buat saida mak Pier Giorgio ho Carlo moris tiha ona: domin ba Jesus Cristo, liliu iha Eucaristia, maibé mos iha ema-kiak sira, iha maun-alin no iha bin-feton sira. Ita hot-hotu hetan convite atu sai santo. Maromak haraik bênção ba imi! Boa celebração! Obrigado tanba bele mai ona iha ne’e!

[Homilia…]

     Maun-alin no bin-feton doben sira,

iha Leitura dahuluk ita rona mahusuk ida ne’e: «[Na’i], Itaboot la haraik karik neon naroman, Ita la haraik karik Ita nia Espírito Santo, ema se mak bele hatene Ita nia hanoin?» (Sab 9,17). Ita rona ida ne’e depois de Beato nain rua, Pier Giorgio Frassati no Carlo Acutis, hetan proclamação nu’udar Santo, no ida ne’e nu’udar providência. Hatene katak, mahusuk ida ne’e hato’o duni ba jovem ida hanesan sira (nain-rua): liurai Salomão. Ho nia aman David nia mate, Salomão hatene katak nia iha buat barak: kbi’it, rikusoin, saúde, juventude, kmo’ok no trono. Maibé ho buat naresin hirak ne’e, hamosu mahusuk ida iha nia fuan: “saida mak ha’u tenke halo atu buat hirak ne’e labele lakon?”. No nia compreende katak dalan ida de’it atu hetan resposta mak husu dom nebé boot liu tan ba Maromak: Sabedoria, atu hatene loloos nia projeto sira no halo tuir ho loloos. Loloos ne’e, nia hatene tiha ona katak ho nune’e de’it mak buat hotu sei hetan fatin iha Maromak nia plano nebé boot. Loos, basá risco nebé boot liu iha moris ne’e mak halo buat nar-naran de’it be la’o sai husi Maromak nia projeto.

     Jesus mos iha Evangelho ko’alia mai ita kona ba projeto ida nebé ita tenke tuir to’o rohan. Nia dehan: «ema se mak la lori nia cruz hodi la’o tuir Ha’u, labele sai Ha’u nia discípulo» (Lc 14,27); no aumenta tan: «imi ruma mak la hewai buat hotu be nia iha, nia labele sai Ha’u nia discípulo» (v. 33). Nune’e, Nia convida ita atu sadere la ho laran ru-rua ba dalan nebé Nia propõe mai ita, ho matenek no kbi’it be mai husi Nia Espírito no atu ita bele simu ho medida nebé ita husik ita nia an rasik, husi sasán sira no ideia sira nebé ita kesi-an ba, hodi bele rona Nia Futar-Liafuan.

     Husi tempo ba tempo, jovem barak tenke hasoru dalan-sanak oioin iha moris. Ita hanoin kona ba São Francisco de Assis: hanesan mos Salomão, nia mos nu’udar foinsa’e rico ida, hamrook ba glória no naran-boot. Tanba ne’e nia sai ba funu, ho esperança ida katak bele hetan naran “cavaleiro” no hafalun-an ho honra sira. Maibé mosu ba nia iha dalan no halo nia hanoin kona ba saida mak nia halo daudaun ne’e. Nia hanoin didi’ak tiha, hafoin halo mahusuk simples ida ba Maromak: «Na’i, saida mak Itaboot hakarak ha’u atu halo?»[1]. No husi nebá, nia fila-fali tuir nia dalan, hahú hakerek história nebé oin seluk: história kmo’ok santidade nian nebé ita hot-hotu hatene, nia kolu-an husi buat hotu hodi tuir Na’i Maromak (cfr Lc 14,33); moris iha kiak laran no prefere liu domin ba maun-alin sira, liliu hirak be kbi’it-laek no ki’ik, liu fali nia aman nia osan-mean, osan-mutin no hena folin boot sira.

     Iha tan Santo no Santa barak nebé ita bele hanoin hetan! Dalaruma ita hanoin sira ho personagem nebé boot, haluha tiha katak buat hotu hahú wainhira sira sei foinsa’e, sira hatán “sim” ba Maromak no entrega sira nia an tomak ba Maromak, la rai buat ida ba an rasik. Kona ba ida ne’e, Santo Agostinho haktuir katak, iha «ha’u laran be nakonu ho dúvida no sala» iha nia moris, lian ida husi laran liu dehan ba nia: «Ha’u hakarak o!»[2]. Ho nune’e mak Maromak fo direção foun ba nia, dalan foun, lógica foun, nebé buat ida la lakon husi nia existência.

     Iha contexto ida ne’e, ohin ita haré ba São Giorgio Frassati no São Carlo Acutis: foinsa’e ida husi início século XX nian no adolescente ida husi ita nia tempo, nain-rua ne’e hadomi Jesus no pronto atu fo buat hotu ba Nia.

Pier Giorgio hasoru Na’i Maromak liu husi escola no grupo Igreja nian sira – Ação Católica, Conferência São Vincente nian, FUCI, Terceira Ordem Dominicana – no nia sai sasin ba Maromak liu husi nia ksolok atu moris no sai sarani iha oração, amizade no caridade. To’o ponto ida, wainhira haré nia la’o ba mai iha cidade Turim nia laran ho carrinho nakonu ho tulun ba kiak sira, nia belun sira hanaran nia “Empresa Transporte Frassati”! To’o ohin loron mos, Pier Giorgio representa roman ba leigo sira nia espiritualidade. Nia dehan katak, fiar ne’e la’os devoção privada ida, maibé dudu husi kbi’it Evangelho nian no hola parte iha associação Igreja nian sira, ho laran-luak nia compromete-an ba sociedade, fo nia contribuição iha política, la kole dedica-an atu serví ema kiak sira.

     Iha Carlo nia parte fali, nia hasoru Jesus liu husi família, tanba nia inan-aman, Andrea no Antonia – ohin mos presente iha ne’e ho nia alin nain rua, Francesca no Michele –, liu mos husi escola, liliu iha sacramento sira, nebé celebra iha comunidade paroquial. Ho nune’e, nia moris integra-an natural iha nia moris nu’udar adolescente liu husi oração, desporto, estudo no caridade.

     Sira nain-rua, Pier Giorgio ho Carlo, kuda domin ba Maromak no maun-alin sira liu husi dalan simples, liu husi buat hotu: Missa loro-loron, oração, liliu Adoração Eucarística. Carlo dehan nune’e: «Iha loro-matan okos ita nia kulit isin muda sai nakukun; iha Eucaristia ita sei sai santo!», no dehan tan: «laran-susar ne’e hanesan ita hateke mai ita nia an rasik, ksolok ne’e hateke ba Maromak. Conversão ne’e hanesan de’it muda ita nia matan husi kraik ba leten, movimento matan nebé simples de’it natón ona». Buat importante ida tan ba sira mak Confessa beibeik. Carlo hakerek nune’e: «buat ida nebé ita tenke ta’uk mak sala (pecado)»; no nia husu ba nia-an tanba – nia dehan – «ema preocupa makás liu ho isin nia furak no la preocupa ho klamar nia furak». Sira nain-rua, ikus mai, iha mos devoção boot ba santo sira no mos ba Virgem Maria, no pratica caridade ho laran-moos. Pier Giorgio dehan: «iha ema kiak no moras sira nia leet, ha’u haré roman ida nebé ita la iha»[3]. Nia define caridade ne’e nu’udar «fundamento ba ita nia religião», hanesan mos ho Carlo, nia halo mos caridade liu husi hahalok concreto sira, dalabarak mak subar de’it, moris duni ida nebé Amu Papa Francisco hanaran «santidade iha uma-sorin» (Exortação apostólica Gaudete et exsultate, 7).

     Wainhira moras ataca sira no hakotu sira nia moris foinsa’e nian, ne’e mos la taka-dalan ba sira atu hadomi, hasa’e-an ba Maromak, hana’i Maromak liu husi harohan ba sira an rasik no ba ema hotu. Loron ida, Pier Giorgio dehan: «loron mate nian ne’e mak loron kmo’ok liu hotu iha ha’u nia moris»[4]; iha nia foto ikus, nebé foti wainhira nia sa’e hela foho ida iha Val di Lanzo, ho nia oin fila hela ba objetivo no nia hakerek: «ba to’o leten»[5]. Seluk tan, maske sei ki’ik hela, Carlo gosta dehan beibeik katak Lalehan hein hela ita ba nafatin, no hadomi loron aban ne’e hanesan ita fo ita nia an nebé di’ak liu iha loron ohin.

     Belun sira, S. Pier Giorgio Frassati no S. Carlo Acutis hanesan convite ida be hato’o mai ita hotu – liliu ba foinsa’e sira – atu keta lakon tempo de’it ho moris ne’e, maibé orienta moris ne’e ba leten no halo moris ne’e nu’udar obra importante ida. Sira fo aten-brani mai ita ho sira nia liafuan, hanesan Carlos dehan «la’os ha’u, maibé Maromak». No Pier Giorgio dehan: «o tau Maromak iha centro ba o nia hahalok hotu karik, então o sei to’o rohan». Ida ne’e nu’udar liafuan simples, maibé manán-nain, liu husi sira nia santidade. No ida ne’e nu’udar mos sasin ida nebé ita atu halo tuir, atu sente moris ne’e to’o rohan no ba hasoru Na’i Maromak iha festa Lalehan nian.

-----

 

[1] Leggenda dei tre compagni, cap. II: Fonti Francescane, 1401.

[2] Confessiones, II, 10, 18.

[3] Nicola Gori, Al prezzo della vita: “L’Osservatore romano”, 11 febbraio 2021.

[4] Irene Funghi, I giovani assieme a Frassati: un compagno nei nostri cammini tortuosi: “Avvenire”, 2 agosto 2025.

[5] Ibid.

 

Texto original:

https://www.vatican.va/content/leo-xiv/it/homilies/2025/documents/20250907-omelia-frassati-acutis.html

 

Traduz husi: Zeferino Mesquita Almeida




Kona ba "Timor oan - Maromak oan"

    Nu'udar iniciativa pessoal husi - Zeferino Mesquita Almeida (seminarista diocesano, husi Arquidiocese de Dili; oras ne'e, estuda iha Pontifícia Universidade Gregoriana, Roma) - atu promove lian Tetun liu husi halo tradução ba documento sira, homília sira, mensagem sira nebé mai husi Santo Padre no Magistério Igreja Católica nian. Lian Tetun nebé hakerek iha sítio ne'e sei usa regra ortográfica Tetun Kreda nian, basá sei publica de'it hanoin hirak nebé liga ho fiar sarani nian, nu'udar dalan ida atu tulun sarani sira no ema hotu nebé hakarak conhece no comprende didi'ak mensagem Cristo nian.

Sítio ne'e nakloke mos ba sugestão no crítica construtiva sira nebé mai hato'o liu husi leitór sira, tanba ne'e, sente livre ba, atu hato'o itaboot sira nia hanoin di'ak sira.

Add comment

Comments

There are no comments yet.

Create Your Own Website With Webador